Finalne izmjene, tvrde poslodavci, dovele su do prenormiranog zakona koji nije moderan i fleksibilan u skladu s brzim promjenama na sve zahtjevnijem globalnom tržištu. Poslodavcima je, među ostalim, sporno uređenje i ograničavanje rada nedjeljom, proširenje mogućnosti korištenja prava na nedostupnost u odnosu na prvo predloženo takvo pravo radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada, niz novih administrativnih opterećenja za poduzetnike te dio odredbi koje su potencijalno suprotne Ustavu vezane uz pojedina prava samo za članove sindikata, piše Jutarnji list. HUP je Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike i službeno izvijestio da ne podržavaju konačni prijedlog izmjena Zakona o radu. Ovo su glavne izmjene koje su sporne poslodavcima.
Rad nedjeljom
Unatoč kritikama poslodavaca, u konačnom prijedlogu izmjena Zakona o radu ostala je odredba o plaćanju rada nedjeljom najmanje u visini 50 posto redovne satnice. Poslodavci tvrde kako je resorno ministarstvo tijekom dvije godine rada na radnoj skupini komuniciralo povećanje od 30 posto te su u zadnji trenutak propisali 50 posto bez konzultacija, analiza i obrazloženja, čime, tvrde, derogiraju kolektivne pregovore i dodatno opterećuju tvrtke koje su već isplanirale budžete za 2023. Iz konačnog prijedloga ipak je izbačeno pravo radnika na odbijanje rada nedjeljom ili takozvani priziv savjesti.
Pisani ugovor o radu
Novi zakon uvodi dodatnu obvezu poslodavcu da pisani ugovor o radu radniku dostavi prije početka rada ili je u prekršaju uz novčanu kaznu. Ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, ugovor mora sadržavati i mjesto rada s time da poslodavac i radnik mogu dogovoriti da radnik slobodno bira mjesto rada. Poslodavci ovdje upozoravaju na nejasno uređenje zaštite na radu i potencijalne odgovornosti za ozljedu na radu u uvjetima koji nisu pod njihovom kontrolom. U ugovoru o radu ubuduće mora stajati i bruto plaća te više nije moguće u tom dijelu pozvati se na zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu.
Ugovori o radu na određeno vrijeme
Dodatno se ograničava mogućnost sklapanja ugovora o radu na određeno vrijeme koji se mogu samo iznimno sklopiti zbog objektivne potrebe za privremenim obavljanjem posla. Poslodavac će već u prvom ugovoru o radu na određeno morati navesti razlog za sklapanje takvog ugovora. S istim radnikom moći će sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno s ukupnim trajanjem do najviše tri godine. Uzastopni ugovori pritom su i oni sklopljeni s više poslodavaca ako su povezani unutar trgovačkih društava. Novost je i pravo radnika koji rade duže od 6 mjeseci na određeno kao ugovoreni probni rok da nakon isteka tog ugovora od poslodavca mogu tražiti zapošljavanje na neodređeno. Poslodavac je dužan odgovoriti u roku od 30 dana.
Posebni oblici rada
Uvodi se rad na izdvojenom mjestu rada koji nije u prostoru poslodavca, već kod kuće i na daljinu. Ovisno o dogovoru radnika i poslodavca, takav rad može biti stalan, privremen ili povremen, pod uvjetom da je to moguće ovisno o poslu i malim rizicima. Poslodavci upozoravaju kako je nejasno tumačenje propisanog malog rizika zaštite na radu i na koji način bi se on utvrđivao, kao i obveze i odgovornosti oko zaštite na radu. Novost je i mogućnost da poslodavac s radnikom u slučaju izvanrednih okolnosti bez izmjena ugovora o radu dogovori rad od kuće. Za to je potreban dogovor, a ako bi takav rad trajao dulje od 30 dana, poslodavac je radniku dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu na izdvojenom mjestu. Poslodavci upozoravaju na nejasnu poziciju ako radnik ne pristaje na rad od kuće ili ne želi potpisati ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada u slučaju izvanrednih okolnosti.
Plaća
Novi zakon detaljno regulira definiranje plaće i ostalih primitaka. Plaća mora biti ugovorena u bruto iznosu. Plaća se obračunava i isplaćuje radniku na račun, a iznimno se ostali primici mogu isplatiti u novcu sukladno posebnim propisima. Poslodavci plaću moraju isplatiti najkasnije 15. dana u mjesecu za tekući mjesec, a više nije moguće propisati ili ugovoriti kasniji rok. Zbog neisplate plaće, radnik može izvanredno otkazati ugovor o radu.
Prava članova sindikata
Sindikati će moći kolektivnim ugovorom za svoje članove ugovoriti veća prava u odnosu na ona ostalih radnika. To se ne odnosi na osnovna prava kao što je plaća, već isključivo na prava koja nisu propisana Zakonom o radu, kao i materijalna prava, kao što su jubilarna nagrada, božićnica i slično. Poslodavci tvrde kako ova odredba otvara put diskriminaciji i suprotna je načelu prema kojem je članstvo u sindikatu dobrovoljno jer kolektivnim ugovorom ugovorena veća prava za članove sindikata predstavljaju utjecaj na odluku o učlanjenju u sindikat. Također, sporno im je i to da povećana prava imaju samo članovi sindikata potpisnika kolektivnog ugovora, pa su diskriminirani članovi sindikata koji nisu potpisnici kolektivnog ugovora.
