GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatsku bi koronavirus mogao koštati 12 milijardi kuna

Hrvatsku bi koronavirus mogao koštati 12 milijardi kuna
TROŠKOVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.03.2020 / 08:24
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - "Pratimo i gledamo što i kako možemo učiniti”, odgovor je ministra financija Zdravka Marića na pitanje o mogućim mjerama za ublažavanje gubitaka zbog koronavirusa.

Italija je najjače hrvatsko izvozno tržište, jače i od njemačkog, kamo su hrvatska poduzeća 2019. izvezla robe u vrijednosti od 14,8 milijardi kuna. Uvoz je bio dva puta veći – 28,4 milijarde kuna, tako da će nastati gubici s više osnova.

Ekonomist Željko Lovrinčević vjeruje da će mnogi tražiti pomoć države, na što Vlada treba biti spremna, ali i ponašati se odgovorno kako ne bi ugrozila makroekonomsku stabilnost. Za početak, trebalo bi proglasiti višu silu, kako tvrtke ne bi plaćale odštete zbog kašnjenja i otkazivanja ugovorenih poslova.

Lovrinčević procjenjuje da bi u optimističnom scenariju proračunski deficit mogao porasti dodanih 11-12 milijardi kuna, i to kao rezultat smanjenih prihoda i dodatnih troškova vezanih uz epidemiju. – Ne bismo trebali donositi mjere trajnog karaktera, jednokratni trošak će se moći progutati budući da je cijena kapitala niska, a i Europska komisija morat će privremeno suspendirati kriterije iz Maastrichta – kaže Lovrinčević za Večernji list.

Italija je već odlučila “upucati” u svoju ekonomiju i zdravstveni sustav oko 11 milijardi eura, Slovenija priprema mjere “teške” milijardu eura pa je pitanje vremena kad će i Hrvatska, vjerojatno preko HBOR-a ili Zavoda za zapošljavanje, vući mjere za lakšu otplatu kredita ili čuvanje postojeće zaposlenosti.

Hrvatska udruga banaka najavljuje da će razgovarati o moratoriju na otplatu kredita tvrtkama i građanima koje se zbog korone nađu u problemima.

– Hrvatska zasad nije ni blizu kritične situacije u kakvoj je Italija, ali svakako valja razmisliti o nekakvom fondu pomoći za tvrtke čiji je priljev kapitala ugrožen (u Italiji se pomaže tvrtkama kojima je promet pao više od 25% zbog zaraze), kako bi prebrodile ovu krizu bez većih posljedica. Čak i ako taj novac ne bude iskorišten, važno je poslati poruku gospodarstvenicima da se ne trebaju bojati za opstanak – kažu u HGK, ističući kako alarmantna situacija u Italiji nepovoljno utječe na sve izvozno orijentirane proizvodne sektore, na sektor prometa i logistike te na turizam. I izvoz iz Hrvatske i uvoz iz Italije u Hrvatsku rasli su ujednačeno, što ukazuje na snažniji prodor hrvatskih proizvoda na talijansko tržište. Talijanski su poduzetnici i ulagači osnovali u Hrvatskoj stotine poduzeća u potpunom ili mješovitom vlasništvu. Najveći utjecaj na povećanje robne razmjene imaju investicije u proizvodne kapacitete u Hrvatskoj, poput talijanskih tvrtki Aquafil, Finding Group (Lipik Glas), Ducati Energia, SAME DEUTZ-FAHR i drugih, koje svojom poslovnom aktivnošću generiraju rast hrvatskog izvoza na talijansko tržište.

Prema strukturi robnog izvoza, ključni izvozni proizvodi u Italiju su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, drvo i drvni proizvodi, tekstilni proizvodi, žitarice i svježa i rashlađena riba, a od tvrtki koje bilježe značajnu poslovnu aktivnost s talijanskim tržištem, vrijedi izdvojiti Vetropack Stražu, Aluflexpack novi, Spin Valis, Tehno Filter...

– Mali je zastoj isporuke robe iz Kine, no kako se situacija tamo smiruje i svaki je dan sve manje zaraženih, smatramo da neće biti značajnijih poremećaja u našem biznisu. Za dva-tri tjedna očekujemo i normalizaciju situacije u Italiji – kaže Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete.

– Cromaris glavninu svojih proizvoda izvozi u Italiju i u tom smislu moguće su negativne posljedice za našu tvrtku. Zasad većih gubitaka nemamo, pratimo situaciju i nadamo se da će se okolnosti u vezi s koronavirusom uskoro poboljšati – rekao je predsjednik uprave Cromarisa Goran Markulin.

– Proizvodnja također trpi zbog isporuke gotovog proizvoda, ali i nedostatka repromaterijala što može prouzročiti i prestanak proizvodnje kod obrtnika čije je poslovanje vezano uz Italiju i europsko tržište u kojem je veće žarište koronavirusa – kaže direktor HOK-a Dragutin Ranogajec. HOK se zalaže za to da HZZO radnicima isplati stopostotni iznos plaće u slučajevima izolacije radnika koji su u njoj zbog obavljanja radnog odnosa, odnosno da se tretira kao povredu na radu sukladno članku 55. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Nedostatak vitalnih dijelova i komponenti iz Kine stajao je prošli mjesec druge zemlje i njihove industrije oko 50 milijardi dolara, procjenjuje agencija UN-a. Hrvatske tvrtke također imaju teškoća jer kineska roba kasni.

Tagovi: koronavirus, hrvatski proračun, hrvatska ekonomija, Željko Lovrinčević, Zdravko Marić, Cromaris, Italija, Goran Markulin, Dragutin Ranogajec
PROČITAJ I OVO
Mali: Razmatramo 20 novih mera za rast zapošljavanja
MERE
Mali: Razmatramo 20 novih mera za rast zapošljavanja
BEOGRAD - Razmatra se više od 20 mera kako bi zaposlili ljude koji su izgubili posao ili se vratili iz inostranstva, a biće izabrane one najefikasnije, rekao je ministar finansija Siniša Mali u intervjuu za današnji Blic.
Bank of Japan ostaje pri procjeni oporavka u drugoj polovini godine
PROCJENE
Bank of Japan ostaje pri procjeni oporavka u drugoj polovini godine
TOKYO - Bank of Japan (BoJ) će zadržati procjenu postupnog oporavka gospodarstva u drugoj polovini godine, bez obzira na štete zbog pandemije, doznaje Reuters iz neimenovanih izvora.
Industrijska proizvodnja u Mađarskoj u travnju pala 36,8 posto
OŠTAR PAD
Industrijska proizvodnja u Mađarskoj u travnju pala 36,8 posto

BUDIMPEŠTA - Mađarska industrijska proizvodnja pala je u travnju za 36,8 posto na godišnjoj razini, uglavnom pod pritiskom pandemije koronavirusa, objavio je u petak mađarski Središnji statistički ured (KSH) u svojoj procjeni.

EK: Najniža plaća u Hrvatskoj treba biti barem 3500 kuna
ZARADE
EK: Najniža plaća u Hrvatskoj treba biti barem 3500 kuna
ZAGREB - Nitko u Hrvatskoj za puno radno vrijeme ne bi smio zarađivati manje od 4425 kuna bruto, proizlazi iz inicijative Europske komisije o osiguranju pravedne minimalne plaće za sve radnike u Europskoj uniji.
U SAD-u zahtjevi za naknade za nezaposlene ispod 2 milijuna prvi put od ožujka
TRŽIŠTE RADA
U SAD-u zahtjevi za naknade za nezaposlene ispod 2 milijuna prvi put od ožujka
NEW YORK - Broj tjednih zahtjeva u SAD-u za isplatu naknade za nezaposlene pao je prvi put od sredine ožujka ispod dva milijuna, pokazuju u četvrtak podaci američke vlade.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE