GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatsku bi koronavirus mogao koštati 12 milijardi kuna

Hrvatsku bi koronavirus mogao koštati 12 milijardi kuna
TROŠKOVI
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.03.2020 / 08:24
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - "Pratimo i gledamo što i kako možemo učiniti”, odgovor je ministra financija Zdravka Marića na pitanje o mogućim mjerama za ublažavanje gubitaka zbog koronavirusa.

Italija je najjače hrvatsko izvozno tržište, jače i od njemačkog, kamo su hrvatska poduzeća 2019. izvezla robe u vrijednosti od 14,8 milijardi kuna. Uvoz je bio dva puta veći – 28,4 milijarde kuna, tako da će nastati gubici s više osnova.

Ekonomist Željko Lovrinčević vjeruje da će mnogi tražiti pomoć države, na što Vlada treba biti spremna, ali i ponašati se odgovorno kako ne bi ugrozila makroekonomsku stabilnost. Za početak, trebalo bi proglasiti višu silu, kako tvrtke ne bi plaćale odštete zbog kašnjenja i otkazivanja ugovorenih poslova.

Lovrinčević procjenjuje da bi u optimističnom scenariju proračunski deficit mogao porasti dodanih 11-12 milijardi kuna, i to kao rezultat smanjenih prihoda i dodatnih troškova vezanih uz epidemiju. – Ne bismo trebali donositi mjere trajnog karaktera, jednokratni trošak će se moći progutati budući da je cijena kapitala niska, a i Europska komisija morat će privremeno suspendirati kriterije iz Maastrichta – kaže Lovrinčević za Večernji list.

Italija je već odlučila “upucati” u svoju ekonomiju i zdravstveni sustav oko 11 milijardi eura, Slovenija priprema mjere “teške” milijardu eura pa je pitanje vremena kad će i Hrvatska, vjerojatno preko HBOR-a ili Zavoda za zapošljavanje, vući mjere za lakšu otplatu kredita ili čuvanje postojeće zaposlenosti.

Hrvatska udruga banaka najavljuje da će razgovarati o moratoriju na otplatu kredita tvrtkama i građanima koje se zbog korone nađu u problemima.

– Hrvatska zasad nije ni blizu kritične situacije u kakvoj je Italija, ali svakako valja razmisliti o nekakvom fondu pomoći za tvrtke čiji je priljev kapitala ugrožen (u Italiji se pomaže tvrtkama kojima je promet pao više od 25% zbog zaraze), kako bi prebrodile ovu krizu bez većih posljedica. Čak i ako taj novac ne bude iskorišten, važno je poslati poruku gospodarstvenicima da se ne trebaju bojati za opstanak – kažu u HGK, ističući kako alarmantna situacija u Italiji nepovoljno utječe na sve izvozno orijentirane proizvodne sektore, na sektor prometa i logistike te na turizam. I izvoz iz Hrvatske i uvoz iz Italije u Hrvatsku rasli su ujednačeno, što ukazuje na snažniji prodor hrvatskih proizvoda na talijansko tržište. Talijanski su poduzetnici i ulagači osnovali u Hrvatskoj stotine poduzeća u potpunom ili mješovitom vlasništvu. Najveći utjecaj na povećanje robne razmjene imaju investicije u proizvodne kapacitete u Hrvatskoj, poput talijanskih tvrtki Aquafil, Finding Group (Lipik Glas), Ducati Energia, SAME DEUTZ-FAHR i drugih, koje svojom poslovnom aktivnošću generiraju rast hrvatskog izvoza na talijansko tržište.

Prema strukturi robnog izvoza, ključni izvozni proizvodi u Italiju su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, drvo i drvni proizvodi, tekstilni proizvodi, žitarice i svježa i rashlađena riba, a od tvrtki koje bilježe značajnu poslovnu aktivnost s talijanskim tržištem, vrijedi izdvojiti Vetropack Stražu, Aluflexpack novi, Spin Valis, Tehno Filter...

– Mali je zastoj isporuke robe iz Kine, no kako se situacija tamo smiruje i svaki je dan sve manje zaraženih, smatramo da neće biti značajnijih poremećaja u našem biznisu. Za dva-tri tjedna očekujemo i normalizaciju situacije u Italiji – kaže Slobodan Školnik, predsjednik uprave Emmezete.

– Cromaris glavninu svojih proizvoda izvozi u Italiju i u tom smislu moguće su negativne posljedice za našu tvrtku. Zasad većih gubitaka nemamo, pratimo situaciju i nadamo se da će se okolnosti u vezi s koronavirusom uskoro poboljšati – rekao je predsjednik uprave Cromarisa Goran Markulin.

– Proizvodnja također trpi zbog isporuke gotovog proizvoda, ali i nedostatka repromaterijala što može prouzročiti i prestanak proizvodnje kod obrtnika čije je poslovanje vezano uz Italiju i europsko tržište u kojem je veće žarište koronavirusa – kaže direktor HOK-a Dragutin Ranogajec. HOK se zalaže za to da HZZO radnicima isplati stopostotni iznos plaće u slučajevima izolacije radnika koji su u njoj zbog obavljanja radnog odnosa, odnosno da se tretira kao povredu na radu sukladno članku 55. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.

Nedostatak vitalnih dijelova i komponenti iz Kine stajao je prošli mjesec druge zemlje i njihove industrije oko 50 milijardi dolara, procjenjuje agencija UN-a. Hrvatske tvrtke također imaju teškoća jer kineska roba kasni.

Tagovi: koronavirus, hrvatski proračun, hrvatska ekonomija, Željko Lovrinčević, Zdravko Marić, Cromaris, Italija, Goran Markulin, Dragutin Ranogajec
PROČITAJ I OVO
Španjolska sprema šest milijardi eura potpore za tržište rada
POTPORE
Španjolska sprema šest milijardi eura potpore za tržište rada
MADRID - Španjolska vlada usvojila je u utorak prijedlog mjera potpore za oporavak tržišta rada od koronakrize, vrijedan 5,79 milijardi eura, objavila je glasnogovornica vlade.
U rujnu 3,6 posto manje zaposlenih na godišnjoj razini
ZAPOSLENOST
U rujnu 3,6 posto manje zaposlenih na godišnjoj razini
ZAGREB - Krajem rujna u Hrvatskoj je bilo gotovo 1,53 milijuna zaposlenih osoba, što je za 0,4 posto manje nego u kolovozu, a 3,6 posto manje nego krajem lanjskog rujna, dok je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 8,8 posto, pokazuju u utorak objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Plenković: Dali smo novac privatnom sektoru, zato nemamo za veledrogerije
PREMIJER
Plenković: Dali smo novac privatnom sektoru, zato nemamo za veledrogerije
ZAGREB - Premijera Plenkovića su na presici novinari pitali kakvu poruku šalju građanima koje ovršuju dok u isto vrijeme država ne plaća svoje račune.
Prosječna plaća za kolovoz 6.723 kune
ZARADE
Prosječna plaća za kolovoz 6.723 kune
ZAGREB - Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za kolovoz je iznosila 6.723 kune, što je realno 0,1 posto više u odnosu na srpanj, a u odnosu na lanjski kolovoz više za 3,1 posto, objavio je u utorak Državni zavod za statistiku (DZS).
Poljska ekonomija mogla bi pasti i u 2021.
CRNE PROGNOZE
Poljska ekonomija mogla bi pasti i u 2021.
VARŠAVA - Poljsko gospodarstvo moglo bi se ove godine smanjiti po dvostruko većoj stopi no što u vladi predviđaju a pad bi se mogao nastaviti i u 2021. ako se epidemija Covida-19 nastavi brzo širiti, upozorila je u utorak guvernerka središnje banke.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE