Tu je riječ o samo četiri stavke koje se tiču epidemije: testiranju, liječenju, bolovanju te troškovima cijepljenja. Dakle, bez svih drugih gospodarskih troškova, kao i bez nove opreme, adaptacija bolnica i raznih drugih objekata koji su se u epidemiji koristili za prihvat bolesnika.
Što se tiče troškova koje pokriva HZZO, najviše se odnosilo na liječenje i to, oko 1,9 milijardi kuna. Testiranja su koštala 1,7 milijardi kuna, a privremena nesposobnost za rad na šifru covida bila je "samo" 290 milijuna kuna. Iz HZZO-a navode da je na cijepljenje otišla jedna milijarda kuna, ali da se u ovom trenutku, s obzirom na bolju epidemiološku situaciju, vidi smanjenje troškova, za koje vjeruju da će potrajati.
Ipak, jesen nosi neizvjesnost, kako zbog eventualnog novog vala, tako i zbog novih financijskih opterećenja. Realno, onoliko koliko je HZZO potrošio na troškove zbog covida bilo bi dovoljno za sanaciju dugova u zdravstvu.
Osim onih vezanih uz zdravstvo, najveći su ipak troškovi vladine mjere za očuvanje radnih mjesta dok su pod pandemijskim mjerama bili ugostiteljstvo, ali i neki drugi sektori. Prema podacima HZZ-a, Vlada je "uskočila" s 12,5 milijardi kuna, odnosno više od 18 milijardi. U konačnici, kada se sve zbroji, može se govoriti od gotovo 23 milijarde izvanrednih troškova koji su počeli nastajati početkom epidemije 25. veljače 2020. godine.
