GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatski proračun iznimno ranjiv zbog krize s koronavirusom

Hrvatski proračun iznimno ranjiv zbog krize s koronavirusom
POSLJEDICE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 27.02.2020 / 08:21
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Osim turizma, prva financijska “žrtva” koronavirusa mogao bi biti državni proračun koji je na prihodnoj strani orijentiran na PDV, a time i na potrošnju stranih turista.

Prema planu, ova bi godina od PDV-a trebala donijeti državnom proračunu oko 56 milijardi kuna, prva dva mjeseca dotok novca u proračun bio je čak i nešto bolji od plana, no ožujak bi mogao donijeti prve znatnije minuse uspori li ili zastane turistička potrošnja. Turizam i prateća potrošnja, prema satelitskoj bilanci, čine oko petine hrvatskog BDP-a.

– Sad je manje-više izvjesno da će predsezona imati popriličnih posljedica, no prerano je procjenjivati što će biti na ljeto u glavnoj turističkoj sezoni – komentira Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta.

Zanimljivo je da su izvještaji konkurentskih turističkih zemalja o koronavirusu sramežljivi, ali čak i prije nego što se virus razbuktao na sjeveru Italije, Europa je zabilježila evidentno smanjenje turista iz Azije. Suzdrže li se europski građani iz zasad nerizičnih europskih država od putovanja, hrvatski bi minusi mogli biti veliki.

– Koliko god je moguće, treba se perceptivno odvajati od sjevernog dijela Italije – ističe Lovrinčević za Večernji list.

Ovisno o širenju virusa i tijeku bolesti, moguće je da će u početku biti dosta otkazivanja putovanja, ali sve bi se to kasnije moglo nadoknaditi preko tzv. last minute aranžmana. Talijani čine oko 12 posto stranih turista u Hrvatskoj, odlični su potrošači, tako da je njihov udio u domaćem prometu od turizma još i veći.

– Moguće je da će turistička branša imati neke gubitke, ali to je priroda te rentne djelatnosti i svi koji ulažu u turizam moraju računati s neplaniranim rizicima. Ne bi smjelo doći do nacionalizacije gubitaka u turizmu jer se izgubljeno u jednom kvartalu ili godini može nadoknaditi u idućem – upozorava Lovrinčević.

Kako zaštita zdravlja građana mora imati prioritet pred mogućem nepovoljnim ekonomskim posljedicama, Lovrinčević očekuje nešto veći deficit s kojim će se financirati troškovi vezani uz koronavirus.

– Zbog velike oslonjenosti na PDV, elastičnost i ranjivost proračuna bit će veća od ranjivosti ukupne ekonomije – kaže taj analitičar.

Moguće je da će zemlje koje će biti na udaru koronavirusa tražiti da se troškovi vezani uz sprečavanje bolesti izuzmu iz deficita.

– Hrvatska može dopustiti povećanje deficita za oko milijardu eura ili 2 posto BDP-a a da to povećanje ne dovede do promjena u cijeni duga. Problem je što bi se u takvom raspletu događaja okrenuo trend smanjenja javnog duga, a u pitanje bi došla i brzina uvođenja eura – kaže Lovrinčević.

Širenje virusa na sjeveru Italije i njegovo pojavljivanje u okolnim državama, pa i Zagrebu, izazvalo je prva dva dana paničnu reakciju ulagača i na Zagrebačkoj burzi, gdje su cijene dionica pale oko 6 posto. Kao i kod svih takvih transakcija, izgubili su samo oni koji su prodavali dionice ispod cijene po kojoj su ih kupili. U srijedu se tržište stabiliziralo.

Tagovi: proračun, hrvatski proračun, hrvatski turizam, koronavirus, Željko Lovrinčević
PROČITAJ I OVO
Javni dug Srbije u februaru 49,1 odsto BDP-a
ZADUŽENOST
Javni dug Srbije u februaru 49,1 odsto BDP-a
BEOGRAD - Udeo javnog duga u bruto domaćem proizvodu Srbije u februaru 2020. iznosi 49,1 odsto, što je povećanje za 0,2 odsto u odnosu na januar ove godine kada je iznosio 48,9 odsto, podaci su koje je danas objavilo Ministarstvo finansija.
Zašto usred ekonomske krize u Koreji i Japanu nezaposlenost ne raste?
TRŽIŠTE RADA
Zašto usred ekonomske krize u Koreji i Japanu nezaposlenost ne raste?
SEUL, TOKIO –  I dok je usred krize rast nezaposlenosti česta pojava u zapadnim ekonomijama, zbog smanjenog zapošljavanja i pojačanog otpuštanja u poduzećima, Japan i Koreja imaju drugačija kulturološka obilježja.
DIHK: Njemačka ekonomija treba još jedan paket poticaja
POTICAJI
DIHK: Njemačka ekonomija treba još jedan paket poticaja
BERLIN - Njemačko gospodarstvo treba još jedan paket poticaja kako bi prebrodilo krizu koju je prouzročila pandemija koronavirusa, poručilo je vladi udruženje industrijske i trgovinske komore (DIHK).
Zalihe industrijskih proizvoda pale su i na mjesečnoj i na godišnjoj razini
TREND
Zalihe industrijskih proizvoda pale su i na mjesečnoj i na godišnjoj razini
ZAGREB - Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile su u veljači 2,7 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini smanjene za 6,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Rohani: Iran 11. travnja nastavlja s gospodarskim aktivnostima
NAJAVE
Rohani: Iran 11. travnja nastavlja s gospodarskim aktivnostima
TEHERAN - Iranski predsjednik Hasan Rohani najavio je u nedjelju da će se "niskorizične" gospodarske aktivnosti nastaviti 11. travnja u zemlji koja je najsnažnije pogođena koronavirusom na području Bliskog istoka.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE