Hrvatski potrošači nešto optimističniji u kolovozu

Anketa se provodi na mjesečnoj razini i ispituje mišljenja potrošača vezano uz trenutno stanje ekonomskih pojava s kojima se svakodnevno susreću kao i očekivanja vezana uz buduća ekonomska kretanja u njihovom kućanstvu i Hrvatskoj. 

Indeks pouzdanja potrošača (IPP) krajem kolovoza zabilježio je rezultat od -14,5 bodova. Indeks očekivanja potrošača (IOP) iznosio je -13,0 bodova dok je indeks raspoloženja potrošača (IRP) krajem kolovoza bio na razini od -24,4 boda.

Promotrimo li indeks pouzdanja potrošača, nakon -18,0 bodova u srpnju, kraj kolovoza zabilježio je rast od 3,5 boda dok je u odnosu na isti mjesec prošle godine ostvaren pad od 8,9 bodova. Od obuhvaćenih područja indeksa, viši rezultat u odnosu na srpanj prisutan je kod svih anketnih pitanja osim onih vezanih za kupnju trajnih dobara u sljedećih 12 mjeseci gdje se situacija dodatno pogoršala.

Kod indeksa očekivanja potrošača (koji se odnosi na očekivanja o financijskoj situaciji u kućanstvima te na očekivanja ukupnoj ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj u sljedećih 12 mjeseci), nakon zabilježenih -18,4 boda u srpnju, mjesec kolovoz zabilježio je rast od 5,4 boda dok se na godišnjoj razini isti indeks spustio za 10,9 bodova.

Na kraju, indeks raspoloženja potrošača (koji ukazuje na promjene u financijskoj situaciji u kućanstvima, ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci te isplativosti investiranja u trajna dobra u Hrvatskoj) na mjesečnoj je razini zabilježio najblaži rast od navedena tri indeksa, i to s -27,6 na -24,4 boda. S druge strane, u usporedbi s ostalim indeksima, na godišnjoj razini zabilježio je najsnažniji pad, za 12,1 bod. Pri tome je najveći doprinos godišnjem padu došao od odgovora na pitanja vezana za promjenu ekonomske situacije u Hrvatskoj u posljednjih 12 mjeseci.

Iako su promjene indeksa pouzdanja za kolovoz odraz iznadočekivanih rezultata u glavnoj turističkoj sezoni te općeg optimizma, navedene promjene indeksa i dalje su na znatno nižim razinama u odnosu na 2019., održavajući time povećan oprez, neizvjesnost i strah da će posljedice pandemije ostaviti nepovoljne učinke za realno gospodarstvo i tržišta rada.