Uz rast izvoza roba za 59,5%, a uvoza za 55,2% u kumulativnom razdoblju od siječanj do travnja u odnosu na isto razdoblje lani Hrvatska je izvezala robu u vrijednosti 5,5 mlrd eura što predstavlja povećanje za 19,5% godišnje. S druge strane, robni uvoz u Hrvatsku u istom kumulativnom razdoblju bio je veći za 13,3% pri čemu je uvezeno robe u vrijednosti 9mlrd eura. Pokrivenost uvoza izvozom u promatranom razdoblju iznosila je 61,5%.
Promatrano prema komponentama NKD-a, unutar prerađivačke industrije, gdje je izvoz u razdoblju od siječnja do travnja porastao za 15,7% godišnje, izuzev blagog pada izvoza u kategoriji proizvodnja tekstila (-4,2%) i tiskanje i umnožavanje snimljenih zapisa (-1,7%) u svim ostalim kategorijama zabilježen je rast izvoza u odnosu na razdoblje siječanj-travanj 2020. Snažnije dvoznamenkaste godišnje stope rasta zabilježene su kod izvoza drva i proizvoda od drva i pluta osim namještaja (+24,2%), izvoz proizvoda od gume i plastike (+22,7%), metala (+34,4%), ostalih prijevoznih sredstava električne opreme (+27,8%) te namještaja (+27,6%). Snažan godišnji rast bilježe i ostale kategorije NKD-a, rudarstvo i vađenje 79,9%, poljoprivreda te šumarstvo i ribarstvo (+22,1%).
Na strani uvoza, također je zabilježen rast u većini sastavnica NKD-a, gdje prednjači rudarstvo i vađenje (+46,4%) dok je unutar prerađivačke industrije, uz rast uvoza za 11,7%, izraženiji rast uvoza zabilježen primjerice kod proizvodnje električne opreme (+34,9%), proizvodnje namještaja (+30,1).
U promatranom razdoblju, prema zemljama, našim najvažnijim vanjsko-trgovinskim partnerima, zabilježen je rast robnog izvoza i uvoza s Njemačkom (+11,6% odnosno +11,7%), s Italijom (+33,8% odnosno 11,7%), sa Slovenijom (+14,9% odnosno +8,1%) dok je s Mađarskom izvozna aktivnost bila viša za 52,9%, a uvozna za 8,7%.
Prvi rezultati za svibanj ukazuju na nastavak snažnog dvoznamenkastog rasta robnog izvoza i uvoza (+68,7% odnosno +46,7% godišnje) što ne iznenađuje obzirom na utjecaj prošlogodišnje niske baze kada je upravo u travnju i svibnju, zbog izbijanja pandemija veliki dio gospodarskih aktivnosti bio zaustavljen, te je zabilježen snažan pad izvoznih i uvoznih aktivnosti.
S početkom oporavka na koji ukazuju i visokofrekventni pokazatelji za drugo tromjesečje, očekujemo da će u nastavku godine rast izvoza usluga (turizam) za sobom generirati i rast potražnje odnosno uvoza roba. Dodatno, globalni oporavak, posebno u euro području, od kuda dolaze naši najvažniji vanjsko-trgovinski partneri, trebao bi imati pozitivan učinak na izvoz roba. Ipak dinamika rasta robnog izvoza u nastavku godine usporit će u odnosu na prvi dio 2021.
