GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatski fenomen: Zaposlenost raste, nezaposlenost još i više

Hrvatski fenomen: Zaposlenost raste, nezaposlenost još i više
TRŽIŠTE RADA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.08.2021 / 08:39
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Hrvatska je ovoga ljeta premašila broj zaposlenih iz pretpandemijske 2019. godine za oko šest tisuća, no na burzi je i dalje oko deset tisuća nezaposlenih više nego u ljeto 2019. godine.

Struktura nezaposlenih nije se bitnije promijenila, a nije ni potražnja te se prema oglasima na državnoj burzi i dalje najviše traže radnici na kratkotrajnim poslovima u sezoni, u ugostiteljstvu ili trgovini.

Kako je pred vratima početak školske godine, odmah za njima velika je potražnja za raznim kadrovima u obrazovanju, od suradnika u nastavi, preko odgojitelja te nastavnika i profesora raznih profila. Trenutačno je na burzi aktivno gotovo 700 oglasa putem kojih se traži nekoliko tisuća osoba koje će raditi u odgojno-obrazovnim ustanovama.

Potražnja za tim kadrom ne čudi i zbog toga što je krajem lipnja isteklo nekoliko tisuća ugovora o radu na određeno, nakon čega se 3500 kratkotrajno zaposlenih prosvjetara prijavilo na burzu. Kod pojedinačnih zanimanja uobičajeno je velika potražnja za medicinskim sestrama, njegovateljima, vozačima, bravarima i brojnim drugim građevinskim radnicima.

Građevina danas zapošljava 15 tisuća radnika više nego 2019. godine, a od jačih grana izdvaja se i IT sektor s komunikacijama gdje je zaposleno oko šest tisuća osoba više nego u srpnju 2019. Snažnije povećanje zaposlenosti prisutno je i u obrazovanju (oko tri tisuće više) te zdravstvu i socijalnoj skrbi (4,5 tisuće više) što puno govori i o organizaciji rada u tim, većim dijelom državnim sektorima, koji konstantno rastu iako se smanjuje broj stanovnika, a pogotovo mlađih naraštaja.

Manjak radnika na domaćem tržištu popunjava se uvozom radne snage, no naglasak bi mogao biti stavljen i na neaktivno stanovništvo (ljude koji nisu u obrazovanju, ne rade i nisu u mirovini) koje svojim brojem nadmašuje broj službeno nezaposlenih.

Analitičar Instituta za javne financije Slavko Bezeredi na osnovi podataka iz sustava poreza i socijalnih naknada za Hrvatsku i Sloveniju izračunao je da je 2017. godine Hrvatska imala 363 tisuće nezaposlenih ili neaktivnih osoba u radnoj dobi od 18 do 60 godina za žene, odnosno 65 godina za muškarce.

U Sloveniji je takvih bilo 84 tisuće. U znanstvenom radu o isplativosti rada objavljenom u Reviji za socijalnu politiku Bezeredi je izračunao da Hrvatska ima velik krug ljudi koji nemaju poticaj da se zaposle jer bi zbog smanjenja iznosa primljenih socijalnih naknada i povećanja poreznih obaveza izgubili od trećine pa i do polovice bruto plaće ostvarene na novom poslu.

Ta participacijska porezna stopa, odnosno udio izgubljenog dohotka, u Hrvatskoj iznosi prosječnih 31 posto, no u Sloveniji je ta stopa 43 posto. S brojem maloljetne djece u kućanstvima raste i potencijalni gubitak.

Bezeredi sugerira da bi Hrvatska trebala po uzoru na neke zemlje osmisliti naknade za zaposlenje u sustavu socijalne skrbi, koje bi dobivali obitelji ili pojedinci pod uvjetom da rade. Među neaktivnima bilo je, primjerice, 33 tisuće osoba s troje i više djece, za razliku od Slovenije gdje je takvih bilo oko pet tisuća, piše Večernji list.

Tagovi: zaposlenost, nezaposlenost, tržište rada, hrvatsko tržište rada, građevina, IT sektor
PROČITAJ I OVO
Zdravstvenih osiguranika čak 209.000 više nego stanovnika
BIZARNO
Zdravstvenih osiguranika čak 209.000 više nego stanovnika
ZAGREB - Iako prema novom popisu stanovništva sve županije uključujući i Grad Zagreb imaju manje stanovnika nego prije 10 godina, Hrvatska i dalje ima 209 tisuća zdravstvenih osiguranika više nego stanovnika te više birača nego punoljetnih građana.
Ovo su tri glavna generatora inflacije
INFLACIJA
Ovo su tri glavna generatora inflacije
BERLIN - Inflacija se drži na visokoj razini kako u zoni eura tako i u SAD-u. Preko Atlantika su cijene u prosincu porasle za sedam posto, što je najveći rast u posljednjih 40 godina. Koliko je ovaj porast cijena opasan?
Britanska ekonomija u studenome premašila pretpandemijsku razinu
POZITIVNO
Britanska ekonomija u studenome premašila pretpandemijsku razinu
LONDON - Britansko gospodarstvo poraslo je u studenome lani za 0,9 posto i konačno premašilo razinu na kojoj je bilo netom prije no što je vlada uvela prvi lockdown kako bi suzbila širenje covida 19, objavio je u petak statistički ured ONS.
Njemački BDP porastao 2,7 posto u 2021.
RAST
Njemački BDP porastao 2,7 posto u 2021.
BERLIN - Njemačko gospodarstvo oporavilo se u 2021. godini i poraslo za 2,7 posto, nakon pada za gotovo pet posto u 2020., prvoj godini pandemije, pokazali su u petak prvi izračuni statističkog ureda Destatisa.
Obuljen Koržinek tvrdi da Hrvatska nije tražila produljenje roka za fond solidarnosti
TVRDNJE
Obuljen Koržinek tvrdi da Hrvatska nije tražila produljenje roka za fond solidarnosti
ZAGREB - Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek opovrgnula je u četvrtak da je Europska komisija (EK) odbila zahtjev Hrvatske da joj se produlji rok za korištenje europskih sredstava za obnovu od potresa, jer to službeni Zagreb nije ni tražio.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE