GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska napreduje na listi EU članica po povlačenju sredstava iz fondova EU

Hrvatska napreduje na listi EU članica po povlačenju sredstava iz fondova EU
POBOLJŠANJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 31.03.2022 / 17:30
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Hrvatska je preskočila devet EU članica po povučenim sredstvima iz EU fondova od 2020. godine do danas, i sada se nalazi na 19. mjestu, izvijestilo je u četvrtak Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fodnova.

Prema izvoru Cohesion data, platforme Europske komisije o financiranju i postignućima ESI fondova za razdoblje 2014.-2020., tijekom 2020. godine Hrvatska je po isplaćenim sredstvima među tadašnjih 28 zemalja Europske unije bila na 27. mjestu. Do danas je preskočila 9 članica te se trenutno nalazi na 19. mjestu, objavili su iz tog ministarstva.

Hrvatska je bolja u povlačenju sredstava od Španjolske, Italije, Slovačke, Rumunjske, Belgije, Danske, Velike Britanije (koja je izašla iz EU 2021.), Luksemburga i Austrije. Najviše novca iz EU-a trenutno je povukla Litva.

Iz ESIF-a Hrvatskoj dosad isplaćeno 7,32 milijarde eura

Ministrica Nataša Tramišak predstavila je danas na sjednici Vlade Izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESIF fondova u Republici Hrvatskoj koje je potom usvojeno, navodi se dalje u priopćenju.

Kako podsjećaju iz tog ministarstva, iz ESIF-a za razdoblje 2014 - 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijardi eura odnosno 81,56 milijardi kuna.

Do 24. ožujka ove godine, pak, ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,4 milijarde eura ili 101,87 milijardi kuna, odnosno 124,91 posto dodijeljenih sredstava. Ugovorenost sredstava na razini Europske unije iznosi 113 posto, pa je tako Hrvatska iznad prosjeka Europske unije, ističu iz tog ministarstva.

Ukupno je isplaćeno 7,32 milijardi eura ili 55,6 milijardi kuna, odnosno 68,17 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 6,03 milijardi eura (45,81 milijardu kuna), odnosno 56,17 posto dodijeljenih sredstava. Na razini EU prosjek plaćenih sredstava iznosi 63 posto, navode iz Ministarstva.

Ukoliko se na izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. – 2020. od 10,73 milijarde kuna nadoda 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura.

U razdoblju od 2013. do 24. ožujka 2022. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz proračuna RH u proračun EU iznosi 49,06 milijardi kuna u korist proračuna RH. Uključujući i uplaćeni predujam za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) Hrvatska je u plusu 55,19 milijardi kuna, navodi se u priopćenju Ministarstva.

Tagovi: EU fondovi, Europska komisija, Nataša Tramišak
PROČITAJ I OVO
Butković: Svaka kuna od posebnog poreza ići će najpotrebitijima
OBEĆANJA
Butković: Svaka kuna od posebnog poreza ići će najpotrebitijima
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Davor Butković, rekao je u petak nakon sjednice vlade da dodatni porez na dobit nije kažnjavanje poduzetnika, te da će svaka kuna prikupljena tim porezom ići najpotrebitijima.
HUP: Unatoč izuzecima, dodatni porez na dobit i dalje nepravedno pogađa mnoge kompanije
NEZADOVOLJSTVO
HUP: Unatoč izuzecima, dodatni porez na dobit i dalje nepravedno pogađa mnoge kompanije
ZAGREB - Vlada je u odnosu na inicijalni tekst uvažila neke od naših prijedloga i napravila određene iznimke, ali sve nepravde i nelogičnosti time nisu ispravljene te je i dalje niz sektora i najboljih hrvatskih kompanija nepravedno obuhvaćen dodatnom poreznom obvezom.
Vlada: Plaće se više ne moraju isplaćivati na tekući račun
IZMJENE ZAKONA
Vlada: Plaće se više ne moraju isplaćivati na tekući račun
ZAGREB - Vlada u konačnom prijedlogu izmjena zakona o porezu na dohodak, predlaže da se plaće ne moraju više obvezno isplaćivati na tekući račun.
Proizvođačke cijene ubrzale rast, ponajviše zbog skupe energije
TRENDOVI
Proizvođačke cijene ubrzale rast, ponajviše zbog skupe energije
ANALIZA - Najveći doprinos rastu i dalje generiraju cijene energije koje su nakon četiri mjeseca usporavanja ponovno zabilježile ubrzanje stope rasta na godišnjoj razini (+56,8%, +2,5pb u odnosu na godišnju promjenu u listopadu).
Prihvaćen proračun Grada Zagreba za 2023. težak 2,2 milijarde eura
PRORAČUN
Prihvaćen proračun Grada Zagreba za 2023. težak 2,2 milijarde eura
ZAGREB - Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine u četvrtak su s 25 glasova "za" i jednim suzdržanim, bez oporbe, prihvatili proračun Grada Zagreba za 2023. vrijedan 16,6 milijardi kuna (2,2 milijarde eura), koji predviđa trostruko veća kapitalna ulaganja od čak 778 milijuna kuna.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE