Hrvatska među zemljama s najvećim padom industrijske proizvodnje

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni porasla je u kolovozu za 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, najsnažnije od veljače prošle godine. U srpnju bila se smanjila za 0,5 posto.

Na razini EU-a proizvodnja je u zadnjem ljetnom mjesecu porasla za 1,3 posto u odnosu na srpanj kada se prema revidiranom podatku bila smanjila za 0,3 posto. Najviše je na oba područja porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,7 posto u eurozoni i za 3,6 posto u EU.

Zamjetan rast bilježili su i sektori trajnih potrošačkih dobara, za 1,7 posto u eurozoni i za 1,4 posto u EU. Proizvodnja energije uvećana je u zoni primjene zajedničke europske valute za skromnih 0,4 posto i za 0,2 posto u EU.

Najsnažnije je u kolovozu na mjesečnoj razini porasla proizvodnja u Irskoj, za 4,5 posto. Slijede Njemačka i Litva gdje je uvećana za 3,3 posto. Daleko najveći pad proizvodnje zabilježen je u Luksemburgu, za 9,2 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Slijedi Hrvatska s padom industrijske proizvodnje u kolovozu, prema sezonski prilagođenim podacima, za 4,6 posto u odnosu na srpanj kada je prema revidiranim podacima bila poskočila za 6,3 posto. Pad u kolovozu najsnažniji je od početka pandemije u travnju 2020. godine, a nadovezuje se na skok proizvodnje na sredini ljeta, najveći od lipnja 2020. godine i ublažavanja mjera suzbijanja covida 19.

Podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazali su 13,2-postotni pad proizvodnje kapitalnih dobara u kolovozu u odnosu na srpanj i smanjenu proizvodnju energije, za 2,2 posto. U srpnju proizvodnja energije bila je poskočila za 12,9 posto, a proizvodnja kapitalnih dobara za 11,7 posto. Blizu su Hrvatskoj po padu proizvodnje u kolovozu Danska i Grčka gdje se smanjila za 4,5 odnosno za 4,4 posto.

U odnosu na prošlogodišnji kolovoz industrijska proizvodnja u eurozoni gotovo je stagnirala, nakon 2,1-postotnog pada u srpnju, prema revidiranim podacima. Stabilizacija se nazire i u EU gdje je proizvodnja također gotovo stagnirala, nakon revidiranog 1,5-postotnog pada u srpnju.

Najviše je u eurozoni u kolovozu na godišnjoj razini porasla proizvodnja energije, za 2,6 posto, koja je u EU rasla 2,2 posto. U EU najveći rast proizvodnje bilježio je sektor netrajnih potrošačkih dobara, za 3,1 posto. Proizvodnja kapitalnih dobara zadržala se više-manje na razini prošlogodišnjeg kolovoza.

Najsnažniji pad na oba područja zabilježen je u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, za 4,8 posto u eurozoni i za 3,9 posto u EU. Najveći rast industrijske proizvodnje na godišnjoj razini bilježila je u kolovozu Irska, za 15,8 posto. Slijedi Danska gdje je uvećana za 10,7 posto.