GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska ima najvišu inflaciju od travnja 2013.

Hrvatska ima najvišu inflaciju od travnja 2013.
INFLACIJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.09.2021 / 13:48
Autor: SEEbiz / tportal
ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj u kolovozu su porasle 3,1 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa inflacije još od travnja 2013. kada je iznosila 3,3 posto te ubrzanje inflacije u odnosu na mjesec ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

Prvi snažniji rast inflacije zabilježen je u travnju ove godine, za 2,1 posto, što je tada bila najviša stopa od kolovoza 2018. godine. Stopa rasta se zadržala na istoj razini i u svibnju, dok je u lipnju blago usporila na dva posto, da bi u srpnju porasla na 2,8 posto, pa u kolovozu ubrzala na 3,1 posto.

"U skladu s očekivanjima, objava indeksa potrošačkih cijena za kolovoz potvrdila je nastavak jačanja inflatornih pritisaka. Najviša je to stopa godišnje inflacije od travnja 2013. godine. Osim učinka baznog razdoblja posljedica je to prelijevanja cijena sa svjetskih robnih tržišta, rastuće domaće i inozemne potražnje te konvergencije cijena prema europskom prosjeku, osobito kod usluga", ističu analitičari Raiffeisenbank Austria u svom osvrtu na najnovije podatke o inflaciji.

Rast potrošačkih cijena tako prati uspon proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda, koje su u kolovozu porasle za 9,3 posto u odnosu na isti mjesec lani, što je njihov najveći skok od kada se prate ti podaci, odnosno od siječnja 2011. godine. Statistika rast proizvođačkih cijena na godišnjoj razini na domaćem tržištu registrira od veljače ove godine, od kada njihov rast neprestano ubrzava - tako je godišnja stopa rasta proizvođačkih cijena u ožujku ove godine iznosila 3,5 posto, u travnju 5,8 posto, u svibnju 7,6 posto, u lipnju 7,2 posto, a u srpnju 7,9 posto.

Statistika po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje pokazuje da su na godišnjoj razini najviše porasle cijene prijevoza, za 9,9 posto u odnosu na kolovoz prošle godine.

Kako ističu iz RBA, taj rast uvelike je generiran u kategoriji Goriva i maziva, gdje su cijene porasle za 19 posto, odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte. No, dodaju, rasle su i cijene i u ostalim potkategorijama poput usluga prijevoza, što se zasigurno može povezati s rastom potražnje i polaganom normalizacijom putovanja. Podaci DZS-a tako pokazuju da su usluge zračnog prijevoza poskupjele zračnog putničkog prijevoza skočile 46,7 posto, a pomorskog putničkog prijevoza 18,1 posto.

"Navedeno je primjetno i kod kategorije Restorana i hotela gdje su samo cijene usluge smještaja na godišnjoj razini porasle 12,2 posto. Naposljetku cijene hrane, koje imaju značajan udio u košarici dobara, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini više 2,4 posto", zamjećuju analitičari RBA.

Nadalje, cijene alkoholnih pića i duhana na godišnjoj su razini porasle za 5,5 posto, restorana i hotela za 4,4 posto, stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za dva posto, komunikacija 2 posto te pokućstva, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva 1,2 posto.

Također je zabilježen rast cijena u segmentu rekreacije i kulture za jedan posto, u obrazovanju i zdravlju za po 0,8 posto te u segmentu raznih dobara i usluga, za 0,3 posto. Tek su cijene odjeće i obuće zabilježile pad na godišnjoj razini, i to za 0,5 posto. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u kolovozu su u odnosu na srpanj ove godine u prosjeku bile više za 0,2 posto.

Pritom, promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u kolovozu 2021. u odnosu na srpanj najviše su, u prosjeku za 0,9 posto, porasle cijene hrane i bezalkoholnih pića.

"Hrana i bezalkoholna pića najveća su sastavnica košarice potrošačkih dobara, s udjelom većim od 27 posto. Rast u ovoj kategoriji započet je polovinom godine, a osobito je izražen kod ulja i masti te kruha i žitarica. U suprotnom smjeru na mjesečnoj razini djelovale su cijene odjeće i obuće, s negativnim doprinosom od 0,22 posto, budući da su cijene u navedenoj kategoriji na mjesečnoj razini u prosjeku niže za 3,8 posto", navode iz RBA.

Cijene rekreacije i kulture u prosjeku su na mjesečnoj razini više za 0,8 posto, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja kućanstva za 0,6 posto, cijene restorana i hotela 0,3 posto te cijene prijevoza za 0,2 posto.

S druge strane, pad cijena na mjesečnoj razini, osim u kategoriji odjeće i obuće, zabilježen je i kod cijena raznih dobara i usluga za 0,2 posto te stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva za 0,1 posto.

Istodobno su cijene alkoholnih pića i duhana, cijene zdravlja, cijene komunikacija te cijene obrazovanja u kolovozu u odnosu na srpanj u prosjeku ostale na razini cijena iz srpnja 2021., navodi se u izvješću DZS-a.Kumulativni statistički podaci za prvih osam mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju rast potrošačkih cijena za 1,7 posto. Najveći doprinos rastu imale su cijene energije, koje su u prosjeku porasle 5,2 posto. Rast cijena dobara i usluga bez energije u istom je razdoblju iznosio 1 posto.

"Budući da bi prema našim očekivanjima do kraja godine dinamika godišnjeg rasta cijena trebala ostati oko 3 posto, prosječni rast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju na razini 2021. godine iznosit će 2,1 posto", zaključuju u RBA.

Tagovi: inflacija u eurozoni, inflacija, gorivo, restorani, cijene goriva
PROČITAJ I OVO
MMF potvrdio rast srpskog BDP od 6,5%
RAST
MMF potvrdio rast srpskog BDP od 6,5%
WASHINGTON – Misija Međunarodnog monetarnog fonda održala je produktivne razgovore sa srpskim vlastima o politikama za završetak prve revizije u okviru Instrumenta za koordinaciju politike, objavio je MMF i potvrdio prognozu te međunarodne finansijske institucije da će srpski BDP ove godine iznositi 6,5 odsto.
Zbog starenja stanovništva ne možemo bez drugog stupa
MIROVINE
Zbog starenja stanovništva ne možemo bez drugog stupa
ZAGREB - Gotovo dvadeset godina od početka mirovinske reforme u kojoj je dio mirovinskih doprinosa usmjeren u drugi stup, i dalje traju rasprave je li se pravilno postupilo, piše u subotu Večernji list, navodeći da zbog starenja stanovništva ne možemo bez drugog mirovinskog stupa.
Vladajuća japanska stranka definirala agendu za ekonomsku sigurnost zemlje
AGENDA
Vladajuća japanska stranka definirala agendu za ekonomsku sigurnost zemlje
TOKIO - Glavni tajnik japanske vladajuće Liberalne demokratske stranke (LDP) Akira Amari u subotu je izložio politiku nove japanske vlade o ekonomskoj sigurnosti, koja je fokusirana na dva stupa - "stratešku autonomnost i stratešku neophodnost".
Švicarska otvara svoje tržište rada za državljane RH od 1. siječnja 2022.
OTVARANJE
Švicarska otvara svoje tržište rada za državljane RH od 1. siječnja 2022.
ZAGREB - Švicarska s početkom 2022. godine otvara svoje tržište rada za radnike iz Hrvatske te će se oni izjednačiti s drugim državljanima zemalja članica Europske unije, objavljeno je u petak na službenim stranicama švicarskog predsjedništva.
Covid i problemi u nabavi zakočili ekonomiju eurozone u listopadu
KOČNICA
Covid i problemi u nabavi zakočili ekonomiju eurozone u listopadu
LONDON - Gospodarstvo eurozone usporilo je u listopadu pod pritiskom problema u nabavnim lancima i tvrdokornog širenja covida 19 koje je pogodilo turizam i putovanja, pokazalo je u petak istraživanje londonske tvrtke Markit.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE