Hrvatska i u 2019. na pretposljednjem mjestu u EU po potrošnji i BDP-u po stanovniku |
Objavljeno: 21.06.2020 / 17:39 |
Autor: SEEbiz / H |
ZAGREB - Hrvatska se u 2019. godini zadržala na pretposljednjem mjestu među zemljama Europske unije po stvarnoj individualnoj potrošnji i BDP-u po stanovniku, pokazuju prve procjene europskog statističkog ureda. |
Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku iskazana standardom kupovne moći (SKM) bila je u Hrvatskoj prošle godine 34 posto ispod prosjeka EU-a, pokazuju prve procjene Eurostata. Iako je blago porasla u odnosu na godinu ranije, kada je bila 36 posto ispod prosjeka Unije, zacementirala je Hrvatsku na pretposljednjem mjestu među zemljama EU-a, prema izvješću europskog statističkog ureda. Mađarska je s potrošnjom 33 posto nižom od prosjeka ispred Hrvatske a na zadnjem je mjestu ponovo Bugarska gdje je potrošnja u 2019. bila 41 posto ispod europskog prosjeka. Rumunjska je pak zabilježila najveći skok standarda iskazan stvarnom individualnom potrošnjom, izjednačivši se s Poljskom s potrošnjom 'samo' 21 posto ispod prosjeka Unije. U 2018. standard Rumunja bio je 29 posto niži od prosjeka. U skupini zemalja s potrošnjom 20 do 30 posto ispod europskog prosjeka nalaze se još Latvija, Slovačka, Estonija, Grčka i Malta. U Litvi, Portugalu, Češkoj i Sloveniji bila je 10 do 20 a na Cipru i u Španjolskoj oko 10 posto ispod prosjeka. Najbliže su prosjeku stvarne individualne potrošnje u Uniji bile Italija i Irska. Tvrdokorno velike razlike Samo je u devet zemalja Unije stvarna individualna potrošnja mjerena standardom kupovne moći u 2019. bila veća od europskog prosjeka, napominju u Eurostatu, ponovo ističući velike razlike među zemljama. Luksemburg je potvrdio status zemlje s najvišim standardom, 35 posto iznad europskog prosjeka. U 2018. bio je 34 posto iznad prosjeka Njemačka je ponovo zauzela drugo mjesto s potrošnjom 23 posto višom u odnosu na prosjek Unije. Procjena ujedno pokazuje da je porasla u odnosu na 2018. kada je bila viša 20 posto. Slijede Austrija, Danska, Belgija, Nizozemska, Finska i Švedska s potrošnjom od 10 do 20 posto iznad prosjeka. U Francuskoj standard je bio devet posto iznad prosjeka EU-a. Inozemni radnici važni za vodeću poziciju Luksemburga Europski statističari naglašavaju i kontinuirano velike razlike među zemljama EU kada je u pitanju BDP po stanovniku mjeren standardom kupovne moći. Luksemburg je zadržao prvo mjesto među zemljama s BDP-po po stanovniku više nego dva i pol puta većim od prosjeka EU-a. U Eurostatu pritom napominju da je takav rezultat dijelom povezan s velikim udjelom inozemnih radnika u ukupnoj zaposlenosti. "Iako ti radnici sudjeluju u stvaranju BDP-a, nisu uključeni u rezidencijalno stanovništvo koje se koristi za izračun BDP-a po stanovniku", podsjećaju. Irska je najviše približila Luksemburgu s BDP-om po stanovniku gotovo dvostruko većim od prosjeka EU-a. Slijede Danska, Austrija, Nizozemska, Njemačka i Švedska čiji je BDP u 2019. bio 20 do 30 posto veći od prosjeka Unije. U Belgiji i Finskoj bio je viši između 10 i 20 posto, pokazuju prve procjene Eurostata. Najbliže je prosjeku Francuska s BDP-om po stanovniku šest posto iznad prosjeka Unije, te Češka, Španjolska i Italija, gdje bio niži do 10 posto. Od 10 do 30 posto manji BDP po stanovniku od prosjeka bilježili su Cipar, Litva, Portugal, Slovenija, Poljska, Estonija, Slovačka i Mađarska. Hrvatska se u 2019. ponovo našla na pretposljednjem mjestu s BDP-om po stanovniku iskazanim standardom kupovne moći 35 posto nižim od prosjeka Unije. Time je ipak blago poboljšan u odnosu na godinu ranije kada je bio 37 posto ispod prosjeka. Niži je BDP po stanovniku imala samo Bugarska, 47 posto ispod prosjeka EU-a. Skupinu zemalja s BDP-om po stanovniku više od 30 posto manjim od prosjeka čine još Grčka, Latvija i Rumunjska. |
|
Tagovi: hrvatski BDP, osobna potrošnja, Europska unija, Bugarska, Rumunjska |
PROČITAJ I OVO | ||
Što pokazuje usporedba hrvatskih realnih plaća s regijom? |
ANALIZA - Prema posljednjim dostupnim podacima WIIW Instituta (The Vienna Institute for International Economic Studies) prosječna bruto plaća u Hrvatskoj iznosila je 1.620 eura u prosincu 2023. |
Raspoloženje potrošača u SAD-u u ožujku je dostiglo najvišu razinu u tri godine |
WASHINGTON - Raspoloženje američkih potrošača o gospodarskom stanju u zemlji porastao je u ožujku na najvišu razinu u posljednje tri godine, prema podacima Sveučilišta u Michiganu, čiji je indeks porastao sa 76,9 u travnju na 79,4 boda. |
Slovenska maloprodaja u veljači pala treći mjesec zaredom |
LJUBLJANA - U veljači je realni prihod od prodaje u trgovini na malo ponovno smanjen i na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U trgovini motornim vozilima bila je niža u mjesečnoj, a viša u godišnjoj usporedbi, objavio je danas Državni zavod za statistiku. |
Bruto inozemni dug 64,5 mlrd eura |
ANALIZA - Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju studenog 64,58 mlrd. eura, što je povećanje za 1,0% ili 0,6 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno za 14,9 mlrd. eura na godišnjoj razini (+30%) te za 14,7 mlrd. eura ili 29,5% u odnosu na kraj 2022. |
Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana u ožujku |
ZAGREB - Očekivanja u hrvatskom gospodarstvu poboljšana su u ožujku, odražavajući val optimizma u industriji, pokazalo je u srijedu mjesečno istraživanje Europske komisije. |