GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Hrvatska i dalje stagnira na ljestvici globalne konkurentnosti

Hrvatska i dalje stagnira na ljestvici globalne konkurentnosti
KONKURENTNOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.06.2021 / 10:45
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, čiji je partner-institut Nacionalno vijeće za konkurentnost, objavio je rezultate «Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2021.».

Hrvatska se u ovogodišnjem izvješću nalazi na 59. mjestu od ukupno 64 svjetske ekonomije, što je poboljšanje pozicije za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu kada je istraživanje obuhvaćalo 63 svjetske ekonomije. Tijekom posljednjih pet godina (2017.-2021.) pozicija Hrvatske na globalnoj ljestvici konkurentnosti kreće se između 59. i 61. mjesta, što znači da zapravo stagniramo.

„Naša pozicija na ljestvici konkurentnosti tek se marginalno poboljšala u odnosu na prošlu godinu, pa tako i dalje zaostajemo za nama usporedivim zemljama, novim članicama EU. Ipak, događanja tijekom pandemije i očekivanja u post-pandemijskom razdoblju, potaknuta novom financijskom omotnicom iz EU, potiču nadu da bi mogle ubrzati toliko potrebne strukturne promjene. U teškim situacijama se snalazimo bolje nego u mirnim, to smo dokazali više puta, a svijest o potrebi dubokih promjena sada je sveprisutna,. Vjerujem da kao društvo možemo ubrzati implementaciju novih paradigmi, posebice u onim područjima na koje je kao najproblematičnije ukazalo i ovo izvješće“ - ističe Ivica Mudrinić, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Detaljniji uvid pozicije Hrvatske na razini 20 indeksa konkurentnosti ukazuje na dobre pozicije u području međunarodne trgovine (29.), razine cijena (33.), zdravlja i okoliša (38.) te obrazovanja (44.). Velikih problema i potencijala za promjenu Hrvatska ima u čak 7 od 20 indeksa, pri čemu smo na samom začelju u području prakse upravljanja (64.), tržišta rada (64.), stavova i vrijednosti (63.), zakonodavstva u poslovanju (61.), osnovne infrastrukture (60.), stranih investicija (59.) te financija (59.).

Najpovoljniji indikatori, po mišljenju gospodarstvenika, su sljedeći: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura, visoka razina obrazovanja, pristup financiranju, troškovna konkurentnost, dok su najlošije ocjenjeni: učinkovito pravno okruženje, sposobnost vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.

Osnovni izazovi za Hrvatsku u 2021. godini navedeni su:
• reforma i digitalizacija pravosudnog sustava,
• reforma i digitalizacija javne uprave i lokalnih administrativnih jedinica vlasti,
• smanjivanje ukupnog poreznog tereta za poslovanje (parafiskalni nameti i skriveni troškove) radi poboljšanja poslovnog okruženja,
• podrška poduzetničkim aktivnostima na temelju ciljeva održivog razvoja (smanjenje siromaštva, zeleno gospodarstvo, pristup obrazovanju za sve),
• razvijanje i provođenje širokog programa digitalizacije koji će pomoći u provedbi reformi i omogućiti brzi razvojni skok u odabranim sektorima gospodarstva.

I ove godine Hrvatska je na posljednjem mjestu među članicama EU. U zemljama u okruženju, novim članicama EU, rezultati su različiti. Osim Hrvatske, koja je poboljšala svoju poziciju za jedno mjesto, Slovačka, Mađarska i Rumunjska značajno su poboljšale svoje pozicije za 7, 5 i 3 mjesta u odnosu na prošlu godinu pa se sada nalaze na 50., 42. i 48. mjestu. Poljska bilježi pad pozicije za 8 mjesta pa je sada na 47. mjestu, Slovenija i Bugarska za 5 (40. i 53. mjesto)) dok je Češka pala za 1 mjesto te se sada nalazi na 34. mjestu.

Globalna konkurentnost

Švicarska je ove godine zauzela prvu globalnu poziciju. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švedska, a slijede Danska, Nizozemska, Singapur, Norveška Hong Kong, Tajvan, Ujedinjeni Arapski Emirati i Sjedinjene Američke Države.

Stručnjaci Svjetskog centra za konkurentnost smatraju kako je ujedinjena Europa pokazala svoju snagu u razdoblju pandemije. Prema njima, dobre pozicije vodećih gospodarstava rezultat su ulaganja u inovacije te provođenja raznolikih gospodarskih aktivnosti i javnih politika. Gospodarstva koja su prije pandemije bila fokusirana na navedena područja učinkovitije se nose s ekonomskim implikacijama krize.

Ljestvica konkurentnosti IMD-a uključuje 334 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statističke podatke, a 1/3 na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju 2021. godine.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svojim resursima i kompetencijama kako bi omogućile dugoročno stvaranje novih vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi 4 faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, koristeći pritom 20 indeksa, 5 za svako područje.

Analiza konkurentnosti Hrvatske

Pozitivne promjene ocjene konkurentnosti Hrvatske za 2021. u odnosu na 2020. godinu su:

• Gospodarski rezultati: - domaće gospodarstvo (+1), zaposlenost (+4),
• Efikasnost javnog sektora: porezna politika (+5), društveni okvir (+10),
• Efikasnost poslovnog sektora: – produktivnost i efikasnost (+6),
• Infrastruktura: znanstvena infrastruktura (+4).

Najveći pad u odnosu na prošlu godinu zabilježen je u području međunarodne trgovine (-10), stranih ulaganja (-18), cijena (-8) i javnih financija (-10).

U okviru 4 osnovna faktora konkurentnosti izdvojeni su sljedeći indikatori koji poboljšavaju našu ukupnu konkurentnost:

• Gospodarski rezultati
Prihodi od turizma, koncentracija izvoza po proizvodima, dugoročni rast zaposlenosti, niske cijene najma uredskog prostora, izvoz komercijalnih usluga (%), niski indeks troškova života, niska inflacija, omjer međunarodne trgovine i BDP-a, rast bruto investicija u fiksni kapital, relativno niske prijetnje zbog preseljenja poslovanja.

• Efikasnost javnog sektora
Stopa poreza na dobit, niska stopa ubojstava, niske carinske barijere, niska nejednakost (Ginijev koeficijent), devizne rezerve po stanovniku, raspodjela dohotka (najnižih 40%), ciljevi održivog razvoja, naplaćeni/prikupljeni porez na dohodak, stopa nezaposlenosti – omjer spolova, raspoloživi dohodak.

• Efikasnost poslovnog sektora
Menadžerske naknade, naknade u uslužnim djelatnostima, dugoročni rast radne snage, razina naknada, pristup financijskim uslugama, visok udjel žena među zaposlenima.

• Infrastruktura
Povoljan odnos broja učitelja i učenika (srednje obrazovanje), investicije u telekomunikacije, povoljan odnos učitelja i učenika (osnovno obrazovanje), obnovljivi izvori energije (%), sporazumi o okolišu, broj diplomanata u prirodnim znanostima, broj pretplatnika na mobilne širokopojasne mreže, medicinska pomoć, rast šumskog područja, učinkovitost korištenja vode.

Najveće slabosti na razini indikatora mogu se grupirati kako slijedi:

• Gospodarski rezultati
Otpornost gospodarstva, izravna strana ulaganja u inozemstvu (u %BDP-a i u mld $), cijene benzina, realni rast BDP-a, izvoz roba, stopa zaposlenosti.

• Efikasnost javnog sektora
Državno vlasništvo u kompanijama, pravosuđe, pravni i regulatorni okvir, financiranje mirovina, birokracija, radno zakonodavstvo, poticaji za ulaganja, prilagodljivost vladinih politika, stopa poreza na potrošnju, osobni porezi.

• Efikasnost poslovnog sektora
Korporativni odbori, fleksibilnost i prilagodljivost, vjerodostojnost menadžera, privlačenje i zadržavanje talentiranih ljudi, financijske vještine, kompetentan viši menadžment, trening zaposlenika, potreba za gospodarskim i socijalnim reformama, agilnost tvrtki, prilike i prijetnje.

• Infrastruktura
Održivi razvoj, javno-privatno partnerstvo, obrazovanje menadžmenta, razvoj i primjena tehnologije, upravljanje gradovima, transfer znanja, kvalificirani inženjeri, visoko obrazovanje, kvaliteta avio prijevoza, zakonodavstvo o znanosti.

Tagovi: konkurentnost, konkurentnost Hrvatske, Ivica Mudrinić, Nacionalno vijeće za konkurentnost, koronakriza
PROČITAJ I OVO
McKinsey: Do 2030. gotovo 140.000 hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje
KARIJERE
McKinsey: Do 2030. gotovo 140.000 hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje
ZAGREB - Gotovo 140 tisuća hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje do 2030. godine, jedan je od zaključaka analize "Budućnost rada u Hrvatskoj - Preobrazba hrvatske radne snage u dobu automatizacije i digitalizacije", koju je u srijedu objavila konzultantska tvrtka McKinsey&Company.
Plenković: Pandemija nas je već koštala vrtoglavih 35 milijardi kuna
IZVJEŠĆE VLADE
Plenković: Pandemija nas je već koštala vrtoglavih 35 milijardi kuna
ZAGREB - Glavna tema današnjeg saborskog dana je Godišnje izvješće Vlade, koje zastipnicima predstavlja premijer Andrej Plenković.
Marić o dugu bolnica: Idemo prema najlošijem scenariju
DUG VELEDROGERIJAMA
Marić o dugu bolnica: Idemo prema najlošijem scenariju
ZAGREB - Ministar financija Zdravko Marić gostovao je u Dnevniku HTV-a te se pohvalio značajno većim BDP-om nego što je bilo planirano.
Proširenje suradnje Hrvatske i Azerbajdžana u interesu obiju strana
SURADNJA
Proširenje suradnje Hrvatske i Azerbajdžana u interesu obiju strana
ZAGREB - Proširenje dosadašnje suradnje Hrvatske i Azerbajdžana u interesu je obiju strana, a djelovanje Zajedničkog povjerenstva za provedbu i promicanje gospodarske suradnje dat će snažan poticaj razvoju bilateralnih odnosa, istaknuto je u utorak na 2. sjednici Zajedničkog povjerenstva za provedbu i promicanje gospodarske suradnje RH i Republike Azerbajdžan u Zagrebu.
Marić: Rebalansom proračuna 1,6 milijardi kuna za zdravstvo
REBALANS
Marić: Rebalansom proračuna 1,6 milijardi kuna za zdravstvo
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u utorak da je rebalansom proračuna, koji će u četvrtak biti predstavljen na Vladi, za zdravstvo predviđeno 1,6 milijardi kuna, iznova apostrofiravši potrebu kvalitetne reforme rashodne strane tog sektora.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE