Hrelja: Mirovinskom reformom oko 500.000 umirovljenika u plusu zbog trajnog dodatka

Umirovljenici trebaju shvatiti da to što radimo nije energetski dodatak, nije jednokratno, nego im se trajno, doživotno ugrađuje u mirovinu, rekao je Hrelja u razgovoru za Hinu.

Najveća korist za srednje obiteljske mirovine između 2000 i 4000 kuna

Bilo da se radi o 10 posto povećanja koeficijenta za izračun visine obiteljske mirovine, bilo o korištenju dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu, što je novost, to će se isplaćivati svaki mjesec. Kada budu ugrađeni u mirovinu, ti dodaci se svakih šest mjeseci usklađuju i povećavaju.

Najveću financijsku korist imat će srednje obiteljske mirovine između 2000 i 4000 kuna, dok su limitirane one najviše. Najniže su zaštićene jer ne mogu dobiti manje od propisanog, pa će neki dobiti malo više, kaže Hrelja.

Prosječna obiteljska mirovina iznosi oko 2500 kuna, a povećanje od 10 posto je 250 kuna, no ako osoba ostvari dodatak u vidu korištenja dijela obiteljske uz osobnu mirovinu, riječ je o, primjerice, 200 ili 600 kuna.

Ako netko ostvari dodatak od 500 kuna, godišnje će imati 6000 kuna prihoda više. Dodatak od 250 kuna je 3000 kuna godišnje više, što je daleko više nego jednokratni dodatak od 600 kuna, pojašnjava Hrelja.

Prosječna najniža mirovina je oko 2000 kuna pa povećanje za 1,5 posto iznosi 30 kuna, što nije mnogo, ali postotak se polako diže, a dio od tih 287.000 umirovljenika bit će obuhvaćen i obiteljskim mirovinama.

Njima se obiteljska mirovina neće određivati od onoga što su uplatili, nego od mirovine uvećane za tih 1,5 posto.

Povećanje mirovinskog faktora za obiteljsku mirovinu za 10 posto ovisi o broju članova obitelji koji je koriste, a to se odnosi na djecu i roditelja. Djeca neće biti korisnici novog dodatka jer to mogu biti samo supružnici, ali i djeci pripada uvećanje koeficijenta.

Pojednostavljeno, ako se obiteljska mirovina od 3000 kuna dijeli na tri člana, obitelj dobiva 100 posto mirovine. Kad djeca odrastu i zaposle se, roditelj postaje jedini član obitelji koji koristi obiteljsku mirovinu i prelazi u prvu kategoriju i dobiva 77 posto u odnosu na sadašnjih 70.

Povećanje koeficijenata obuhvaća sve obiteljske mirovine

Povećanje koeficijenata obuhvaća sve obiteljske mirovine, uključujući i povlaštene, nema iznimaka.

Govoreći o izračunu, Hrelja napominje kako se ne uzima vrijednost mirovine koja je bila u trenutku smrti supružnika, nego se njegova mirovina indeksira i dovodi na današnju razinu te se potom gleda što je isplativije za korisnika. Zato se sada ne može točno reći koliku će netko imati mirovinu od iduće godine.

Rasti će i maksimalan zbroj osobne i dijela obiteljske mirovine, koji je trenutno limitiran na 5850,40 kuna, a do stupanja zakona na snagu možda i preko 6000 kuna ako će indeksacija biti pet posto.

Taj limit je u visini 80 aktualnih vrijednosti mirovine (AVM trenutno iznosi 73,13), što je iznos mirovine za jednu godinu staža za prosječnu plaću, što pak otprilike iznosi oko 80 posto prosječne neto plaće.

U limit ulazi mirovina iz I. i II. mirovinskog stupa, ali ne i inozemna mirovina. Utvrđen je minimalni iznos od tri AVM-a koji trenutno iznosi 219,39 kn.

Hrelja kaže kako je 80 simbolična brojka, 40 godina staža muža i žene zajedno, a time su u fokus stavili ljude koji su bili potplaćeni tijekom radnog vijeka te ih zaštitili AVM-om umnoženim s godinama staža.

Riječ je o velikoj dinamici i promjeni u mirovinskom sustavu kojim se valorizira ukupni obiteljski staž. Cijeni se svaka uplata doprinosa bračnih partnera, što donosi novu pravičnost uz socijalnu komponentu, ističe Hrelja.

Dio obiteljske mirovine određuje se u istom postotku za sve korisnike u iznosu od 27 posto od obiteljske mirovine.

Pošto se govorilo da će to biti do 50 posto, Hrelja pojašnjava da su morali napraviti kompromis između pravičnog i solidarnog jer je predlagano da taj dodatak pada s godinama trošenja, što bi dovelo do toga da stariji dobivaju manje.

Mirovine s malo staža i malim doprinosima ne mogu podići nikakva usklađivanja

Ulaskom u sustav dodatno su otkrili stvarno stanje jer se mislilo da će svi korisnici obiteljskih mirovina ostvarivati pravo na novi dodatak, ali ustanovili su da njih 80.000, pretežno umirovljenica, uopće nema svog staža i ovisi o mirovini pokojnog supruga, neke u iznosu od samo 700 kuna.

Tada je dogovoreno da se koeficijent obiteljskih mirovina digne za 10 posto, a one koji su nezadovoljni tom promjenom Hrelja upozorava da male mirovine s malo staža i malim doprinosima ne mogu podići nikakva usklađivanja.

To može samo socijalna država po drugim principima, uz strategiju borbe protiv siromaštva po uzoru na Sloveniju, napominje.

Povećanje koeficijenata i najniže mirovine na snagu stupaju automatizmom, s isplatom u veljači za siječanj 2023., a oni koji žele ostvariti pravo na isplatu osobne i dijela obiteljske morat će podnijeti zahtjev tijekom iduće godine.

Hrelja najavljuje da će HZMO-u predložiti da umirovljenici naprave zahtjev da im se odmah izda rješenje na povoljnije pravo kako ne bi morali više puta dolaziti.

Pretpostavlja se da će zbog uvođenja korištenja osobne i dijela obiteljske doći do povećanja broja korisnika obiteljske mirovine, ali još se ne zna za koliko.

Primjeri izračuna na temelju trenutnih vrijednosti

Hrelja je iznio nekoliko konkretnih primjera izračuna na temelju trenutnih vrijednosti.

Muž koristi svoju osobnu mirovinu od 3500 kuna, a osobna mirovina supruge bila bi 2900. Nakon podnošenja zahtjeva, primat će 4102,91 kunu, odnosno uz svojih 3500 i dio obiteljske u visini od 602,91 kunu (2900*0,77*0,27). Dakle, od siječnja 2023. primat će 603 kune više.

Žena koristi svoju osobnu mirovinu u iznosu od 2100 kuna, dok bi razmjerni dio hrvatske osobne mirovine pokojnog supruga bio 450 kuna jer je on veći dio staža radio u inozemstvu.

Nakon podnošenja zahtjeva za dio obiteljske, primat će ukupno 2319,39 kune, odnosno svoju mirovinu i dio obiteljske od 219,39 kuna u visini donjeg limita AVM-a. Bez propisanog donjeg AVM-a, dio obiteljske mirovine u ovom slučaju iznosio bi samo 93,55 kuna.