Posljedično, u razdoblju od siječnja do ožujka potrošačke cijene bile su u prosjeku više za 4,1% u odnosu na isto razdoblje 2023. Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, u prvom tromjesečju na godišnjoj razini najsnažniji doprinos generirale su cijene Hrane i bezalkoholnih pića s 1,47 postotnih bodova (ili 36% ukupnog porasta), a slijedi Prijevoz (0,61 pb) te Restorani i hoteli (0,53 pb). Ostale glavne skupine također su dale pozitivan doprinos, međutim, primjetno je da rast potrošačkih cijena i dalje predvode cijene hrane i usluga.
U prvom tromjesečju promatrano prema posebnim agregatima, Hrana, alkohol i duhanski proizvodi doprinijeli su prosječnoj godišnjoj promjeni s 1,7 postotnih bodova, Usluge s 1,64 postotna boda, Neprehrambeni industrijski proizvodi bez energije s 0,7 postotnih bodova te Energija s 0,07 postotnih bodova.
U ožujku je rast na mjesečnoj razini donekle neuobičajeno visok unatoč tome što radi sezonskih učinaka mjesečna inflacija ubrza. Nije na odmet spomenuti da intenzitet mjesečnog rasta djelomično može biti povezan i s blagdanom Uskrsa u ožujku, međutim, detaljniji uvid pružaju informacije o kretanju cijena posebnih agregata.
Cijene Industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije porasle su za visokih 2,4%, međutim, u ožujku su cijene u promatranoj kategoriji uobičajeno više, a u posljednjim pretpandemijskim godinama bile su i oko 3%. Povezano je to, primjerice, i s odjećom i obućom čiji je rast cijena značajan uslijed novih kolekcija (+9,2% na mjesečnoj razini, doprinos mjesečnom rastu s 0,59 postotnih bodova). Razlozi za višu od očekivanja godišnju stopu rasta u posljednjem mjesecu prvog tromjesečja stoga se mogu potražiti u ostalim sastavnicama indeksa. U odnosu na veljaču, cijene Energije bile su više za 0,2%, cijene Hrane za 0,3% i naposljetku, cijene Usluga za 0,4%. Takav intenzitet rasta cijena usluga nije uobičajen niti u mjesecima kada Uskrs „pada“ u ožujku ili početkom travnja. Prvi je to zajednički rast svih posebnih agregata od veljače 2023.
Ustrajnosti rasta cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju pridonosi snažna domaća potražnja, koja je predvodila i gospodarski rast u prošloj godini, a očekujemo da će predvoditi i u ovoj. U skladu je to s trendovima na tržištu rada i kretanjima nominalnih plaća, koje nastavljaju bilježiti snažan dvoznamenkast godišnji rast. Navedeno se ubraja u glavni rizik da inflacija bude i viša od očekivane u narednim mjesecima. Međutim, održavanju osobne potrošnje pridonijela je i pridonosi ekspanzivna fiskalna politika kroz razne mjere Vlade i porezna rasterećenja.
Očekujemo da će se u nastavku godine inflacija vratiti na silaznu putanju kao posljedica učinka baznog razdoblja, odnosno iščezavanja prošlogodišnjih neuobičajeno visokih mjesečnih stopa rasta u izračunu godišnje stope inflacije. Uz izostanak vremenskih neprilika, očekujemo da će se rast cijena hrane nastaviti normalizirati, što bi moglo približiti godišnji rast kretanju opće inflacije. S druge strane, intenzitet rasta cijena usluga iz prošle godine teško će se ponoviti i ove godine. Primjerice, mjesečni rast cijena u kategoriji Restorana i hotela ususret turističkoj sezoni mogao bi biti skromniji nego u istim mjesecima prošle godine ne samo zbog dosegnute razine cijena i konkurentnosti, već i zbog prigušenih gospodarskih aktivnosti na važnim emitivnim tržištima. Pritom ne treba zanemariti rizike sa strane ponude zbog kojih inflacija može biti viša od očekivane. Ovdje se ubrajaju, primjerice, cijene energije, gdje se pokazalo da se rast cijena nafte može ponovno intenzivirati potencijalnim geopolitičkim nestabilnostima, poput nastavka eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Uz utjecaj na opskrbne lance, aktualni geopolitički događaji mogu indirektno prouzrokovati rast cijena i u drugim kategorijama potrošačke košarice.
Prema harmoniziranom indeksu potrošačkih cijena (HIPC), tijekom ožujka su cijene u Hrvatskoj u prosjeku bile više za 4,9% na godišnjoj razini (+0,9% u odnosu na veljaču). Istovremeno je temeljna inflacija iznosila 5,4%, dok je na mjesečnoj razini zabilježen rast za 1,4%. Hrvatska se u usporedbi s ostalim zemljama članica EU nastavlja zadržavati na samom vrhu ljestvice, među državama s najintenzivnijim godišnjim rastom opće razine cijena
