GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HNB povećao procjene: Prognozirani rast ove godine 3,1%

HNB povećao procjene: Prognozirani rast ove godine 3,1%
POBOLJŠANE PROGNOZE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 11.07.2019 / 07:49
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je projekciju gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini na 3,1 posto, izvijestili su iz središnje banke u srijedu u priopćenju sa sjednice Savjeta HNB-a.

"Tekući pokazatelji gospodarske aktivnosti i očekivani nastavak rasta investicijske aktivnosti javnog, ali i privatnog sektora te potrošnje kućanstava upućuju na to da bi stopa rasta realnog BDP-a u 2019. mogla iznositi 3,1 posto", navodi se u priopćenju.

Time je središnja banka povećala svoju procjenu gospodarskog rasta u ovoj godini, s obzirom da su prognoze HNB-a s kraja prošle godine govorile o rastu BDP-a u ovoj godini od 2,7 posto, da bi u proljeće ove godine procjena bila snižena na 2,5 posto.

Sada, pak, HNB procjenjuje da bi BDP u ovoj godini mogao rasti za 3,1 posto, što je u skladu i s danas objavljenim prognozama Europske komisije. Komisija je, naime, u privremenim ljetnim ekonomskim prognozama znatno podigla procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2019. godini, na 3,1 posto s ranije procijenjenih 2,6 posto.

Stopa inflacije mogla bi se u 2019. smanjiti na 0,7 posto

Kako je priopćeno iz središnje banke, Savjet HNB-a je na današnjoj sjednici raspravljao o recentnim gospodarskim i novčanim kretanjima, razmotrio je i aktualnu analizu financijske stabilnosti, a na dnevnom redu bilo je i izvješće o stanju bankovnog sustava za prvo tromjesečje 2019. godine te izvješće o prošlogodišnjem poslovanju Hrvatskog novčarskog zavoda, koje je prihvaćeno.

Uz procjenu rasta realnog BDP-a u ovoj godini od 3,1 posto, u HNB-u procjenjuju i da bi se rast broja zaposlenih i pad nezaposlenosti ipak mogli vrlo postupno usporavati, a stopa inflacije bi se u 2019. mogla smanjiti na 0,7 posto, ponajviše zbog smanjenja doprinosa cijena energije te učinka smanjenja stope PDV-a na cijene prehrambenih i farmaceutskih proizvoda.

"Višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance očekuje se na razini od 3,1 posto BDP-a, a njegovo smanjenje u odnosu na prošlu godinu posljedica je daljnjeg produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom, čije učinke ublažavaju nastavak rasta neto izvoza usluga i intenziviranje korištenja sredstava iz EU fondova. Trend poboljšanja relativnih pokazatelja inozemne zaduženosti mogao bi se stoga nešto usporiti. Kada je riječ o fiskalnim kretanjima, prema Programu konvergencije Vlade Republike Hrvatske manjak proračuna opće države mogao bi iznositi oko 0,3 posto BDP-a u 2019., dok Europska komisija očekuje da bi se mogao ostvariti proračunski višak", ističu iz središnje banke.

Poručuju kako HNB u takvom makroekonomskom kontekstu namjerava i dalje provoditi ekspanzivnu monetarnu politiku i podupirati gospodarski rast uz održavanje stabilnog tečaja kune prema euru. Pritom se ekspanzivna monetarna politika i smanjivanje kamatnih stopa na kredite domaćih kreditnih institucija odražavaju ponajprije u snažnijem rastu kreditiranja stanovništva. Tome u najvećoj mjeri pridonose gotovinski nenamjenski krediti, dok bi ukupni plasmani (isključujući državu) u 2019. mogli ostvariti godišnji porast podjednak onome iz 2018. godine, navodi se u priopćenju.

"Analiza stabilnosti i potencijalnih rizika u hrvatskom financijskom sustavu upućuje na i dalje umjerenu izloženosti financijskog sustava sistemskim rizicima. Nastavak gospodarskog rasta povoljno djeluje na strukturne neravnoteže koje proizlaze iz visoke razine duga opće države i inozemnog duga. Povoljna kretanja zabilježena kod nefinancijskih poduzeća vidljiva su u boljim poslovnim rezultatima, dok se kod sektora kućanstva smanjuje razina preuzetog valutnog i kamatnog rizika. No, utjecaj tih povoljnih kretanja ograničava i dalje snažan rast udjela gotovinskih, pretežno neosiguranih kredita. Bankovni je sustav i dalje visoko kapitaliziran i likvidan", naglašavaju iz središnje banke.

Savjet HNB-a na današnjoj se sjednici suglasio s imenovanjem Borisa Centnera za člana uprave Erste&Steiermärkische Bank, dok su suglasnost za članove uprave Imex banke dobili Siniša Špoljarec i Dušanka Mišković, kao i Verica Ljubičić za članicu uprave Samoborske banke.

Tagovi: hrvatski BDP, Hrvatska narodna banka, inflacija, Europska komisija
PROČITAJ I OVO
EU i SAD sklopili primirje u sporu oko carina na čelik i aluminij
CARINE
EU i SAD sklopili primirje u sporu oko carina na čelik i aluminij
BRUXELLES - Europska unija i Sjedinjene Države sklopile su primirje u sporu oko carina na čelik i aluminij, objavila je u ponedjeljak Europska komisija, najavljujući razgovore o problemu globalnog viška proizvodnih kapaciteta.
Njemačka: Migranti lakše gube posao tijekom pandemije
TRŽIŠTE RADA
Njemačka: Migranti lakše gube posao tijekom pandemije
BERLIN - I prije pandemije su migranti lakše gubili posao nego Nijemci jer su i rjeđe imali sigurno mjesto. U mjerama protiv pandemije je to postalo još očitije što je problem i za njihovu integraciju.
Rast broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija
ZAPOSLENOST
Rast broja zaposlenih u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija
ZAGREB - U obrtu i djelatnostima slobodnih profesija u Hrvatskoj je krajem ožujka bio 184.610 zaposlenih, što je za 1,2 posto ili 2.229 osoba više nego na kraju veljače, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Kineska tvornička proizvodnja usporila rast u travnju
USPORAVANJE
Kineska tvornička proizvodnja usporila rast u travnju
PEKING – Rast kineske tvorničke proizvodnje usporio se u travnju, a maloprodaja je premašila očekivanja, dok dužnosnici upozoravaju na nove probleme koji utječu na oporavak drugog najvećeg svjetskog gospodarstva.
EK zaprimila hrvatski NPOO, Plenković zahvalio svima koji su sudjelovali u izradi
NPOO
EK zaprimila hrvatski NPOO, Plenković zahvalio svima koji su sudjelovali u izradi
ZAGREB - Europska komisija zaprimila je hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), a predsjednik Vlade Andrej Plenković u subotu je zahvalio članovima Vlade i svima koji su sudjelovali u izradi tog dokumenta ključnog za strukturne reforme i ulaganja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE