U ovoj se godini očekuje ubrzanje rasta realnog BDP-a u Hrvatskoj na 3,6 posto, sa 3,1 posto u 2023. godini, „uslijed nastavka snažnog rasta osobne potrošnje, podržane rastom realnog raspoloživog dohotka stanovništva te znatnog intenziviranja investicijske aktivnosti“, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB) u utorak.
Rast BDP-a za ovu godinu HNB je sada povećao za 0,4 postotnih bodova u odnosu na projekciju iz lipnja ove godine. Dio je to ažuriranih makroekonomskih prognoza središnje banke.
U objavi na službenim internetskim stranicma se tako navodi da „hrvatsko gospodarstvo nastavlja razmjerno snažnu ekspanziju, poglavito kao odraz povećanja domaće potražnje“. Rast investicija u ovoj godini mogao bi dosegnuti dvoznamenkasti iznos te znatno nadmašiti ranije projekcije, kažu u HNB-u, ali se istovremeno očekuje znatno manji doprinos neto izvoza rastu BDP-a (zbog izraženijeg rasta uvoza te pada izvoza usluga u prvoj polovini godine).
Što se inflacije tiče, procjenjuju da će se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) u 2024. više no prepoloviti: sa 8,4 posto lani na 3,9 posto, uz daljnje smanjenje na 3,4 posto u 2025. i 2,3 posto u 2026. godini.
„Usporavanje inflacije, koje traje od kraja 2022., odražava niže cijene energenata, prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tržištu te normalizaciju globalnih lanaca opskrbe, koji su se prelili na uvozne cijene i proizvođačke cijene na domaćem tržištu, kao i učinke restriktivne monetarne politike“, kažu u HNB-u, dodajući da su tekući inflacijski pritisci od kraja prošle godine na niskim razinama u svim segmentima potrošačke košarice osim inflacije cijena usluga.
Ipak, projekcija ukupne inflacije je povećana u usporedbi s lipanjskom projekcijom, a u središnjoj banci navode da su razlog tome nešto viša recentna ostvarenja inflacije (poglavito inflacije cijena usluga), snažniji rast plaća u odnosu na ranija očekivanja, kao i najavljeno povećanje cijena energenata koje se administrativno utvrđuju.
Tako poručuju da bi se u ostatku 2024. godine te početkom 2025. godine, među ostalim i zbog najavljenog poskupljenja plina, električne i toplinske energije, „ukupna inflacija mogla privremeno ubrzati, prije nego se ponovno nastavi trend njenog postupnog usporavanja“.