GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HNB: Inflacija bi u 2022. mogla biti između 3,5 i 4 posto

HNB: Inflacija bi u 2022. mogla biti između 3,5 i 4 posto
OČEKIVANJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 17.01.2022 / 17:29
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) u ponedjeljak je objavila da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena ove godine mogla popeti na između 3,5 i 4 posto, a tu procjenu temelji na višim od prognoziranih stopa inflacija u studenome i prosincu lani te pretpostavke o nešto snažnijem povećanju cijena plina i električne energije od početka travnja.

Državni zavod za statistiku objavio je danas da su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u prosincu porasle za 5,5 posto u odnosu na isti mjesec 2020., u cijeloj prošloj godini u prosjeku su bile više za 2,6 posto.

Godišnja stopa inflacije u prosincu od 5,5 posto najviša je još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto.

U odnosu na studeni, u prosincu su potrošačke cijene u prosjeku ostale na istoj razini.

Iz HNB-a konstatiraju da se trend postupnog ubrzavanja inflacije potrošačkih cijena, prisutan od srpnja 2021., nastavio i u prosincu, a godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena tako se povećala s 4,8 posto u studenom na 5,5 posto u prosincu.

Tome su najviše pridonijele cijene hrane, čiji je doprinos porastao za 0,6 postotnih bodova, podjednako zahvaljujući prerađenim i neprerađenim prehrambenim proizvodima. Povećanje doprinosa neprerađenih prehrambenih proizvoda pritom odražava povećanje cijena voća i povrća te mesa, dok je povećanje doprinosa prerađenih prehrambenih proizvoda rezultat povećanja godišnje stope rasta cijena gotovo svih komponenti što je povezano s prelijevanjem poskupljenja prehrambenih sirovina na svjetskom tržištu te pozitivnim učinkom baznog razdoblja, odnosno smanjenjem tih cijena krajem 2020. godine, navode iz središnje banke.

Na povećanje doprinosa industrijskih proizvoda za 0,3 postotna boda djelovalo je povećanje godišnje stope promjene cijena odjeće i obuće, uglavnom zbog toga što je sezonsko sniženje bilo manje izraženo nego u prosincu 2020., te pojedinih trajnih potrošnih dobara. Istovremeno, ističu, doprinos cijena usluga neznatno se povećao, za 0,1 postotni bod, kao posljedica povećanja cijena usluga vezanih uz osiguranje u zdravstvu te ugostiteljskih usluga.

Nasuprot tome, energija je jedina komponenta čiji se doprinos smanjio i to za 0,3 postotna boa, što odražava učinak baznog razdoblja, tj. povećanje cijena naftnih derivata u prosincu 2020. godine, navode u svom komentaru podatka o inflaciji iz HNB-a.

Nakon što je proteklih devet mjeseci najveći doprinos ukupnoj inflaciji davala energija, u prosincu je najveći doprinos ukupnoj inflaciji dala hrana i to 2,4 postotna boda, od čega se na prerađene prehrambene proizvode odnosi 1,7 postotnih bod, a na neprerađene 0,8 postotnih bodova. Doprinos energije ukupnoj inflaciji u prosincu je iznosio 1,8 postotni bod, industrijskih proizvoda 0,8 postotnih bodova, a usluga 0,4 postotna boda, konstatiraju u svom komentaru.

Godišnja stopa temeljne inflacije, koja ne uključuje cijene poljoprivrednih proizvoda i energije ni cijene proizvoda koji se administrativno reguliraju, povećala se s 3,6 posto u studenom na 4,6 posto u prosincu, što je uglavnom bilo posljedica spomenutog povećanja godišnje stope rasta cijena pojedinih prehrambenih proizvoda te odjeće i obuće.

Na razini cijele 2021. godine, prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena iznosila je 2,6 posto, a temeljne inflacije 1,6 posto, podaci su DZS-a.

HIPC i dalje u korak s inflacijom u europodručju

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC-om) i dalje blisko prati kretanja u europodručju te je u Hrvatskoj u prosincu iznosila 5,2 posto, što je za 0,2 postotna boda više od prve procjene inflacije u europodručju.

Stopa inflacije mjerena HIPC-om bez energije, hrane, pića i duhana u prosincu je u Hrvatskoj iznosila 2,6 posto te je bila jednaka onoj u europodručju.

Na razini cijele 2021. godine, inflacija mjerena HIPC-om u Hrvatskoj je iznosila 2,7 posto, u usporedbi s 2,6 posto u europodručju, dok je inflacija bez energije, hrane, pića i duhana iznosila 1,3 posto u Hrvatskoj, naprema 1,5 posto u europodručju, navode iz HNB-a.

Dosta je negativnih rizika; moguće da inflacija premaši i novu projekciju

"Nakon što je u prosincu 2021. Savjet HNB-a usvojio projekciju da bi se prosječna godišnja inflacija potrošačkih cijena u 2022. mogla zadržati na razini iz 2021., a tadašnja ocjena inflacije u 2021. iznosila je 2,4 posto uz pretpostavku nepromijenjenih cijena električne energije i plina, odnosno ubrzati na 3 posto uz pretpostavku rasta cijena tih energenata za 10 posto, objavljeni podaci o inflaciji za studeni i prosinac 2021. donekle su premašili tadašnja očekivanja", ističu iz HNB-a.

Dodaju i da su se u javnosti pojavile prve kvantifikacije očekivanog povećanja cijena plina i struje, kao i najave mjera za ublažavanje tog rasta, što ima znatne implikacije za prognozu inflacije. Međutim, kako napominju iz HNB-a, neizvjesnost je i dalje naglašena, dok strukturne promjene u gospodarstvu umanjuju pouzdanost raspoloživih ekonomskih modela.

"Najnovije procjene upućuju da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u 2022. mogla popeti između 3,5 i 4 posto, uz pretpostavku porasta cijena plina od 10 do 30 posto i električne energije između 5 i 15 posto, pri čemu se i dalje očekuje postupno smanjenje godišnje stope inflacije prema kraju godine. Viša prognozirana inflacija u 2022. od ranijih očekivanja rezultat je viših ostvarenja u studenom i prosincu od ranije prognoziranih te pretpostavke o nešto snažnijem povećanju cijena plina i električne energije od početka travnja u projekciju inflacije", najnovije su prognoze HNB-a.

I dalje su prisutni negativni rizici, odnosno mogućnost da inflacija nadmaši projekciju, napominju pritom iz središnje banke. Među spomenutim rizicima ističu moguć izraženiji porast određenih administrativno reguliranih cijena, primjerice plina i struje od pretpostavljenog, eventualni snažniji rast osobne potrošnje, izrazitiji rast plaća od očekivanog, rast cijene sirove nafte i drugih sirovina na svjetskom tržištu unatoč očekivanjima njihove stabilizacije, te višu od očekivane inflaciju u zemljama najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima.

Tagovi: Hrvatska narodna banka, inflacija, Savjet HNB-a, bankovni sektor
PROČITAJ I OVO
Hladan tuš: Američki BDP u prvom kvartalu pao 1,5 posto
PAD
Hladan tuš: Američki BDP u prvom kvartalu pao 1,5 posto
WASHINGTON - Revidirani podaci američkog Ministarstva trgovine pokazali su da je realni bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a u prvom tromjesečju pao za 1,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
EIZ: CEIZ indeks sugerira rast BDP-a od 6,7 posto u prvom kvartalu
SIGNALI
EIZ: CEIZ indeks sugerira rast BDP-a od 6,7 posto u prvom kvartalu
ZAGREB - Kretanje CEIZ indeksa sugerira da će hrvatsko gospodarstvo u prvom ovogodišnjem tromjesečju porasti za 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je nastavak usporavanja godišnje stope rasta BDP-a, procjene su Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).
Beroš najgori u povlačenju europskog novca
NAJGORI
Beroš najgori u povlačenju europskog novca
ZAGREB - Od 5,1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti EU predviđenih za sanaciju zgrada nakon zagrebačkog potresa, do 30. travnja isplaćeno je nešto više od 400 milijuna kuna, odnosno osam posto od ukupne alokacije, piše u četvrtak Jutarnji list, navodeći da je u povlačenju novca najgore Ministarstvo zdravstva.
Bruto inozemni dug krajem siječnja 45,1 milijardu eura
ZADUŽENOST
Bruto inozemni dug krajem siječnja 45,1 milijardu eura
ANALIZA - Snažan rast BDP-a tijekom 2021. rezultirao je izrazitim poboljšanjem relativnog pokazatelja bruto inozemne zaduženosti, koji je na kraju prosinca 2021. iznosio 78% BDP-a, što je za 1,9 postotnih bodova manje u usporedbi s krajem 2020.
Zaharova: Rusija pozdravlja prijedlog Kine o proširenju BRICS-a, ali....
REAKCIJE
Zaharova: Rusija pozdravlja prijedlog Kine o proširenju BRICS-a, ali....
MOSKVA - Ruska Federacija pozdravlja prijedlog Kine da proširi skupinu rastućih svjetskih gospodarstava poznatijih kao BRICS, ali smatra da je preuranjeno imenovati potencijalne kandidate za pridruživanje udruzi, rekla je glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE