GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

HNB: Deficit tekućeg računa platne bilance u prvom kvartalu 1,36 mlrd eura

HNB: Deficit tekućeg računa platne bilance u prvom kvartalu 1,36 mlrd eura
DEFICIT
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 30.06.2021 / 16:04
Autor: SEEbiz / H
ZAGREB - Manjak na tekućem računu platne bilance u prvom tromjesečju ove godine iznosio je 1,36 milijardi eura, što je za 23,3 milijuna eura ili 1,7 posto manji deficit nego u istom lanjskom razdoblju, pokazuju u srijedu objavljeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB).

Višak, pak, na kapitalnom računu je porastao za 20,9 posto ili za 45 milijuna eura te je u prvom kvartalu ove godine iznosio 260 milijuna eura.

Tako je na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prvom tromjesečju 2021. ostvaren manjak od 1,1 milijardu eura, što je za oko 100 milijuna eura manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja ožujka 2021. iznosio je 2,0 posto BDP-a, u usporedbi s 1,8 posto BDP-a u cijeloj 2020. godini, podatci su HNB-a.

"To je poboljšanje isključivo rezultat rasta viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija zbog primjetnog povećanja neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a. Povoljna su kretanja korištenja sredstava iz proračuna EU-a, međutim, dobrim dijelom poništena izraženim pogoršanjem salda na računu primarnog dohotka te, u manjoj mjeri, smanjenjem neto izvoza usluga", zamjećuju analitičari središnje banke u komentaru platne bilance.

Ističu i kako je manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom u prva tri mjeseca 2021. ostao nepromijenjen u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

"Naime, iako je rast robnog izvoza (4,6 posto) bio brži od rasta uvoza (2,6 posto), zbog znatno veće uvozne baze rast izvoza u apsolutnom iznosu u potpunosti je nadomješten rastom uvoza", objašnjavaju iz HNB-a.

Podaci tako pokazuju da je robni izvoz u prva tri mjeseca ove godine iznosio 3,2 milijarde eura, dok je uvoz dosegnuo 5,7 milijardi eura, čime je zabilježen manjak na računu roba od 2,5 milijardi eura.

Istodobno se, kažu u HNB-u, saldo u međunarodnoj razmjeni usluga blago pogoršao - višak na računu usluga iznosio je 357 milijuna eura, što je za 43,5 milijuna eura manje nego u prvom tromjesečju prošle godine.

"Pritom je snažan pad prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju (za 38,6 posto) gotovo u potpunosti nadomješten još izraženijim padom rashoda od turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu (za 58,4 posto)", objašnjavaju analitičari središnje banke.

Naime, prihod od turističke potrošnje stranih gostiju u prva je tri mjeseca ove godine iznosio 247 milijuna eura, što je za 155 milijuna eura manje nego u prvom lanjskom kvartalu.

Hrvatski su, pak, građani na putovanjima u inozemstvo u prvom tromjesečju ove godine potrošili 102 milijuna eura, ili 143 milijuna eura manje nego u istom razdoblju 2020. godine.

Neto izvoz drugih usluga također se blago smanjio, napominju iz HNB-a.

Na računu primarnog dohotka u prvom je ovogodišnjem kvartalu zabilježen manjak od 82 milijuna eura, nasuprot višku od 124 milijuna eura u prva tri mjeseca prošle godine.

"Znatno pogoršanje salda na računu primarnog dohotka u prvom tromjesečju 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 200 milijuna eura) rezultat je većih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zbog veće dobiti banaka i poduzeća (osobito u naftnoj industriji, trgovini i građevinarstvu) u stranom vlasništvu. Nepovoljna su kretanja samo djelomično ublažena rastom prihoda od naknada osoba privremeno zaposlenih u inozemstvu", tumače analitičari središnje banke.

Istodobno je, dodaju, ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija primjetno porastao (za 300 milijuna eura) zahvaljujući daljnjem povećavanju pozitivnog salda u neto transakcijama s proračunom EU-a, čemu je najviše pridonio rast sredstava tekuće namjene isplaćenih sektoru države.

Višak na računu sekundarnog dohotka u prvom je kvartalu ove godine iznosio 883 milijuna eura, što je za 279 milijuna eura više nego u prva tri mjeseca lani, dok je višak na računu kapitalnih transakcija porasto za 45 milijuna eura, na 260 milijuna eura.

Po podacima HNB-a, na financijskom je računu platne bilance u prvom tromjesečju ostvaren neto priljev kapitala od 1,2 milijarde eura.

Najveći je neto priljev kapitala zabilježen na osnovi ostalih ulaganja (2 milijarde eura), a u znatno manjoj mjeri i na osnovi portfeljnih (700 milijuna eura) te inozemnih izravnih ulaganja (500 milijuna eura), dok su se istodobno bruto međunarodne pričuve znatno povećale (za 2,1 milijardu eura).

"Neto priljev inozemnih izravnih ulaganja poglavito odražava zadržanu dobit banaka i poduzeća u stranom vlasništvu, koja je bila znatno veća nego u istom razdoblju prethodne godine. Za razliku od toga, nova su izravna vlasnička ulaganja u Hrvatsku bila manja u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, a uglavnom su ostvarena u sektoru nekretnina i djelatnosti računalnog programiranja", objašnjavaju iz središnje banke.

Tagovi: deficit tekućeg računa platne bilance, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Powell promijenio mišljenje o inflaciji
INFLACIJA
Powell promijenio mišljenje o inflaciji
WASHINGTON - Predsjednik Federalnih rezervi Jerome Powell rekao je u izvješću Odboru za bankarstvo Senata o odgovoru Fed-a na krizu zbog pandemije covida-19 da bi inflatorni pritisci mogli trajati duže nego što se prvotno predviđalo.
Očekivanja njemačkih potrošača na najvišoj razini od početka pandemije
TREND
Očekivanja njemačkih potrošača na najvišoj razini od početka pandemije
BERLIN - Očekivanja njemačkih potrošača na pragu listopada dosegnula su najvišu razinu od početka pandemije covida 19, pokazali su u utorak rezultati istraživanja agencije za istraživanje tržišta GfK.
Vlada: Uplata predujma od 818,4 milijuna eura najveća dosad u državni proračun
UPLATA
Vlada: Uplata predujma od 818,4 milijuna eura najveća dosad u državni proračun
ZAGREB - Europska komisija isplatila je predujam Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što je najveća pojedinačna uplata EU-ovih sredstava u državni proračun od kad je Hrvatska članica Europske unije.
Promet industrije porastao 17,8 posto na godišnjoj razini
RAST
Promet industrije porastao 17,8 posto na godišnjoj razini
ZAGREB - Ukupan je promet industrije u srpnju bio za 17,8 posto veći u odnosu na isti mjesec lani, dok je u odnosu na lipanj pao za 0,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Bundesbank: Nova njemačka vlada naslijedit će solidnu ekonomiju
STANJE
Bundesbank: Nova njemačka vlada naslijedit će solidnu ekonomiju
BERLIN - Nova njemačka vlada naslijedit će gospodarstvo koje posljednjih mjeseci bilježi ubrzani rast aktivnosti, pokazalo je u ponedjeljak izvješće središnje banke.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE