GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Građani donirali milijune, Vlada većinu tog novca želi dati - sebi

Građani donirali milijune, Vlada većinu tog novca želi dati - sebi
DONACIJE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 25.02.2021 / 08:45
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Hrvatski građani su za potresom porušenu Baniju donirali više od 100 milijuna kuna. Sad je procurio vladin plan za raspodjelu tog novca.

Naime, Ministarstvo financija za vladu je pripremilo dokument kojim se planira raspodjela doniranog novca. Kako piše Jutarnji list, novac planira samo manjim dijelom potrošiti za obnovu stambenih jedinica građana, a 60 posto novca trebalo bi biti raspoređeno za neke druge svrhe povezane s potresom.

Prema tom prijedlogu, 40 posto novca, odnosno oko 40 milijuna kuna, išlo bi Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, i to za uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća.

Do 20 posto doniranog novca, odnosno 20 milijuna kuna, išlo bi na račun Ministarstva unutarnjih poslova za pokriće troškova fizičkih i pravnih osoba koje su mobilizirane nalogom Ravnateljstva civilne zaštite. Tim bi se novcem, piše Jutarnji, mogle financirati naknade pripadnicima civilne zaštite koji su mobilizirani, ali i različitim tvrtkama koje su sudjelovale u uklanjanju štete nakon potresa.

Riječ je o tvrtkama koje su, primjerice, postavljale šatore, prijevozničkim tvrtkama koje su prevozile mobilne kućice, građevinskim tvrtkama koje su radile na saniranju dimnjaka i krovova, ili koje su angažirale dizalice, ali i o državnoj tvrtki Pleter koja je angažirana da priprema hranu stradalima u potresu, nakon što su to danima radili volonteri, vlasnici i zaposlenici poznatih hrvatskih restorana.

Građani i tvrtke su, osim novca za obnovu i pokrivanje troškova mobilizacije, izgleda donirali novac i za robne zalihe. Tako bi se i 10 milijuna kuna, odnosno do 10 posto doniranog novca trebalo uplatiti i Ministarstvu gospodarstva, Ravnateljstvu za robne zalihe za pokriće troškova nabave roba u skladu s odlukama Stožera.

Upravo su Robne zalihe bile najviše kritizirane nakon potresa na Baniji zbog kašnjenja s isporukom pomoći, pa su tako kontejneri i šatori prije stizali i iz najudaljenijih mjesta u Europi, nego iz robnih rezervi. Prema službenim podacima iz siječnja, vrijednost robnih zaliha bila je oko 533 milijuna kuna, od čega se na prehrambene proizvode odnosi 271 milijun kuna, a ne neprehrambene oko 262 milijuna kuna.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike trebalo bi dobiti 15 milijuna kuna i to za obnovu zgrada koje su stradale u potresu. Naime, do 15 posto doniranih sredstava utrošilo bi se na izgradnju/rekonstrukciju i opremanje ustanova u sustavu socijalne skrbi - centri za socijalnu skrb, domovi za starije i nemoćne, domovi za djecu, Caritas, Crveni križ, udomiteljske obitelji...

Ministarstvo poljoprivrede pak trebalo bi, prema ovoj odluci, dobiti 15 posto sredstava, odnosno 15 milijuna kuna za potpore poljoprivrednim proizvođačima, u što su uključene i mjere preventivnog cijepljenja i liječenja životinja na Baniji, navodi Jutarnji.

"Vlada Republike Hrvatske je otvorila službeni račun Državne riznice za donacije financijskih sredstava u akciji 'Pomoć za obnovu nakon potresa'. Do 22. veljače 2021. na navedeni račun uplaćeno je 100,1 milijun kuna (podatak je preliminaran).

Navedena sredstva će se koristiti prema odluci Vlade koja bi trebala biti donesena uskoro. Dosadašnja plaćanja obavljana su sredstvima državnog proračuna, odnosno preraspodjelama unutar korisnika državnog proračuna", poručili su iz Ministarstva financija.

U vladi pak tvrde da će model raspodjele novca, koji bi trebao biti predstavljen danas na sjednici vlade, trebao ipak biti nešto drugačiji.

Tagovi: donacije, potres u Petrinji, potres u Sisku, potres u Zagrebu
PROČITAJ I OVO
HUP: Takvo povećanje minimalne plaće nije u skladu sa stanjem gospodarstva
REAKCIJE
HUP: Takvo povećanje minimalne plaće nije u skladu sa stanjem gospodarstva
ZAGREB - Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) poručila je u četvrtak da tako značajno povećanje iznosa minimalne plaće, za više od 10 posto, nije u skladu sa stanjem u kojem se nalazi hrvatsko gospodarstvo te da od Vlade očekuju kompenzacijske mjere za poduzetnike iz najviše pogođenih sektora.
Očekivanja za europsku ekonomiju poboljšana u listopadu; u Hrvatskoj pogoršanje
TRENDOVI
Očekivanja za europsku ekonomiju poboljšana u listopadu; u Hrvatskoj pogoršanje
BRUXELLES - Očekivanja za gospodarstvo EU-a i eurozone poboljšana su u listopadu dok su u Hrvatskoj zamjetno pogoršana, odražavajući val pesimizma u uslužnom sektoru i industriji, pokazalo je u četvrtak izvješće Europske komisije.
Proračun u 2022. sa 164,5 mlrd kuna prihoda i deficitom od 2,6 posto BDP-a
REBALANS
Proračun u 2022. sa 164,5 mlrd kuna prihoda i deficitom od 2,6 posto BDP-a
ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić u četvrtak je na sjednici Vlade predstavio prijedlog proračuna za 2022., kojim se predviđaju prihodi od 164,5 milijardi kuna i rashodi od 173,8 milijardi kuna te deficit proračuna opće države od 12 milijardi ili 2,6 posto BDP-a.
Dug opće države na 86,1 posto BDP-a
ZADUŽENOST
Dug opće države na 86,1 posto BDP-a
ZAGREB - Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je objavila konačni podatak o ukupnom dugu opće države na kraju lipnja ove godine, prema kojima je on iznosio 340,8 milijardi kuna ili 86,1 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
McKinsey: Do 2030. gotovo 140.000 hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje
KARIJERE
McKinsey: Do 2030. gotovo 140.000 hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje
ZAGREB - Gotovo 140 tisuća hrvatskih radnika trebat će promijeniti zanimanje do 2030. godine, jedan je od zaključaka analize "Budućnost rada u Hrvatskoj - Preobrazba hrvatske radne snage u dobu automatizacije i digitalizacije", koju je u srijedu objavila konzultantska tvrtka McKinsey&Company.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE