Promotrimo li promjene prema skupinama i namjeni potrošnje na mjesečnoj razini, najznačajniji doprinos rastu potrošačkih cijena došao je od viših cijena u kategoriji odjeće i obuće (6,4% u potrošačkoj košarici proizvoda) koje su u listopadu zabilježile rast od 8,1% u odnosu na rujan (uslijed novih jesenskih kolekcija odjeće i obuće).
Pozitivan doprinos mjesečnom rastu cijena kod ostalih kategorija bio je značajno slabiji. S druge strane, mjesečni rast potrošačkih cijena ublažen je ponajprije negativnim doprinosom cijena iz dviju kategorija koje sudjeluju s najvećim udjelom u potrošačkoj košarici proizvoda, a to su hrana i bezalkoholnih pića (s udjelom 26,02%) te stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (s udjelom od 16,28%). Obje kategorije zabilježile su mjesečni pad od 0,2%.
Na godišnjoj razini, najveći generator pada bile su cijene u kategoriji prijevoza koje u strukturi potrošačke košarice čine nešto više od 15%, a zabilježile su pad od 5,0%. Unutar navedene kategorije, pad cijena je prije svega podržan padom u potkategoriji Goriva i maziva za osobna prijevozna sredstva (-10,9%) koja u ukupnoj strukturi sudjeluje s 6,9%. Zrcalna je to slika kretanja cijena sirove nafte na svjetskim robnim tržišta koje su na godišnjoj razni i tijekom drugog i trećeg tromjesečja ostale od 25 do 30% nižim razinama.
Slijede kategorije stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva (-1,6%) te pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva (-0,6%). S druge strane, ublažavanju pada potrošačkih cijena na godišnjoj razini najviše je pridonio pozitivni doprinos u najvećoj kategoriji, hrana i bezalkoholna pića, s porastom od 1,3%. Iza nje slijedi kategorija alkoholna pića i duhan s nešto manjim udjelom od 5,2% u ukupnoj strukturi te rastom od 4,8%.
Promatrajući cijene dobara i usluga bez energije na godišnjoj je razini zabilježen rast od 1,2% odnosno 1,4% kumulativno (u razdoblju od siječnja do listopada u odnosu na isto razdoblje lani). Kod prosječnih cijena bez energije i hrane zabilježen je rast od 1,3% (u kumulativnom izrazu 1,0% u odnosu na isto razdoblje lani). Spomenuto ukazuje na zamjetan utjecaj pada cijena energije. Potrošačke cijene dobara u strukturi čine ukupno 74% te su na godišnjoj razini bile niže za 0,6%, dok su s druge strane, cijene usluga zabilježile godišnji rast od 1,5%.
Ni posljednje tromjesečje neće donijeti značajnije promjene u kretanju potrošačkih cijena. Pritisci na strani potražnje će izostati dok će i oni s troškovne strane ostati potisnuti. Stoga ostajemo pri našim očekivanjima o stagnaciji potrošačkih cijena na razini cijele 2020. u odnosu na 2019. U godini pred nama, s početkom oporavka, očekujemo i umjeren rast potrošačkih cijena.
