Godišnja stopa inflacije u rujnu 3,3 posto, najviša od ožujka 2013. |
Objavljeno: 15.10.2021 / 12:40 |
Autor: RBA analize |
ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu su porasle 3,3 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta od ožujka 2013. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak. |
U odnosu na kolovoz, potrošačke cijene u prosjeku su više za jedan posto. U prvih devet mjeseci prosječna stopa inflacije dosegnula je 1,8 posto. Prvi snažniji rast inflacije zabilježen je u travnju ove godine, za 2,1 posto, što je tada bila najviša stopa od kolovoza 2018. godine. Stopa rasta se zadržala na istoj razini i u svibnju, dok je u lipnju blago usporila na dva posto, da bi u srpnju porasla na 2,8 posto, pa u kolovozu ubrzala na 3,1 posto. Promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena u rujnu zabilježen je u kategoriji prijevoza, 10,8 posto. On je uvelike generiran u kategoriji goriva i maziva (+21,6 posto godišnje) odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte, ali rasle su cijene i u ostalim potkategorijama poput usluga prijevoza koji se, kako navode analitičari Raiffeisen banke, zasigurno može povezati s rastom potražnje i normalizacijom putovanja. To je, nastavljaju, primjetno i kod kategorije restorana i hotela gdje su samo cijene usluge smještaja na godišnjoj razini porasle 4,3 posto. Naposljetku cijene hrane, koje imaju značajan udio u košarici dobara, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini više 2,9 posto. Osim ulja i masti s godišnjim porastom cijena od 18,5 posto, snažan rast zabilježen je kod povrća (8,4 posto) te mlijeka, sira i jaja (4,3 posto). Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u rujnu u odnosu na kolovoz imale su cijene odjeće i obuće (0,97 posto) koje su na mjesečnoj razini porasle 17,1 posto. U suprotnom smjeru na mjesečnoj razini djelovale su cijene restorana i hotela s padom od 0,07 posto, budući da su cijene u navedenoj kategoriji na mjesečnoj razini u prosjeku niže za 1,9 posto. Cijene hrane i bezalkoholnih pića, koje su najveća sastavnica košarice potrošačkih dobara s udjelom većim od 27 posto, nakon kontinuiranom mjesečnog rasta od ožujka ove godine u rujnu pale su za 0,1 posto. Kumulativni statistički podaci za prvih devet mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine pokazuju rast potrošačkih cijena za 1,8 posto. Najveći doprinos rastu imale su cijene goriva, koje su u prosjeku porasle 14,2 posto. "Prema našim očekivanjima inflacija bi i u posljednjem tromjesečju trebala ostati na povišenim razinama dok vrhunac inflatornih pritisaka očekujemo u prvom tromjesečju 2022. Uz pretpostavku normalizacije globalnih lanaca opskrbe isti bi se trebali smiriti u drugoj polovici 2022. Međutim, visoka razina neizvjesnosti, produljeni poremećaji na strani ponude i i rastući troškovi transporta sugeriraju pojačane rizike da bi inflacija mogla biti viša od trenutnih očekivanja koja pretpostavljanju blago usporavanje rasta potrošačkih cijenam na dva posto", kažu RBA-ovi analitičari. |
|
Tagovi: inflacija, cijene, rast cijena, trgovina, hrana, uvoz hrane, proračun |
PROČITAJ I OVO | ||
Dimon zabrinut: Američka ekonomija vraća se problemima iz 70-ih godina |
NEW YORK - Izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon zabrinut je da bi se američko gospodarstvo moglo suočiti s ponavljanjem problema koji su kočili zemlju tijekom 1970-ih. |
Neočekivani rast njemačkog privatnog sektora |
BERLIN - Privatni sektor u Njemačkoj doživio je neočekivani rast ovog mjeseca, koji je bio potaknut solidnim rastom u sektoru usluga. |
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022 |
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured. |
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu |
PEKING - Fiskalni prihodi Kine u prvom su tromjesečju pali za 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija. |
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023. |
ZAGREB - Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda |