Georgieva: Povećani rizici za globalnu financijsku stabilnost

Direktorica MMF-a ponovila je svoje mišljenje da će 2023. biti još jedna godina puna izazova, s globalnim rastom koji će se usporiti na ispod 3% zbog ožiljaka od pandemije, rata u Ukrajini i monetarnog stezanja.

Čak i uz bolje izglede za 2024., globalni rast ostat će znatno ispod svog povijesnog prosjeka od 3,8%, a ukupni izgledi ostaju slabi, rekla je na Kineskom razvojnom forumu.

MMF, koji je ove godine predvidio globalni rast od 2,9 posto, trebao bi sljedećeg mjeseca objaviti nove prognoze.

Georgieva je rekla da su kreatori politike u naprednim gospodarstvima odlučno odgovorili na rizike financijske stabilnosti nakon kolapsa banaka, ali čak i u tom slučaju potreban je oprez.

"Dakle, nastavljamo pomno pratiti razvoj događaja i procjenjujemo potencijalne implikacije na globalnu ekonomsku perspektivu i globalnu financijsku stabilnost", rekla je, dodajući da MMF posvećuje veliku pozornost najugroženijim zemljama, posebno zemljama s niskim prihodima i visokim razinama duga.

Također je upozorila da bi geoekonomska fragmentacija mogla podijeliti svijet na suparničke ekonomske blokove, što bi rezultiralo "opasnom podjelom koja bi sve učinila siromašnijima i manje sigurnima".

Georgieva je rekla da snažan gospodarski oporavak Kine, s projiciranim rastom BDP-a od 5,2% u 2023., nudi određenu nadu za svjetsko gospodarstvo, pri čemu se očekuje da će Kina činiti oko jednu trećinu globalnog rasta u 2023.

MMF procjenjuje da svako povećanje rasta BDP-a od 1 postotnog boda u Kini rezultira povećanjem rasta od 0,3 postotna boda u drugim azijskim gospodarstvima, rekla je.

Pozvala je kreatore politike u Kini da rade na povećanju produktivnosti i rebalansu gospodarstva od ulaganja prema trajnijem rastu potaknutom potrošnjom, uključujući kroz tržišno orijentirane reforme kako bi se izjednačili uvjeti za igru između privatnog sektora i poduzeća u državnom vlasništvu.

Takve bi reforme mogle podići realni BDP za čak 2,5% do 2027. i za oko 18% do 2037., rekla je Georgieva.

Rekla je da bi ponovno uravnoteženje kineskog gospodarstva također pomoglo Pekingu da postigne svoje klimatske ciljeve, jer bi prelazak na rast vođen potrošnjom ohladio potražnju za energijom, smanjio emisije i ublažio pritiske na energetsku sigurnost.

Time bi se, rekla je, mogla smanjiti emisija ugljičnog dioksida za 15% u sljedećih 30 godina, što bi rezultiralo padom globalne emisije od 4,5% u istom razdoblju.