Fokus globalne ekonomije okreće se na geopolitiku i zaduženost

Ali dok ekonomska strana jednadžbe raste, političke prepreke stoje pred nama.

Iznad perspektive lebde ždrijebanje predsjedničkih izbora u SAD-u koji nude potpuno različite ekonomske ishode za svijet.

To dolazi povrh sve većeg državnog duga, eskalacije sukoba na Bliskom istoku, teškog rata između Rusije i Ukrajine i napetosti u Tajvanskom tjesnacu, piše Bloomberg.

To je napeta pozadina za ministre financija i čelnike središnjih banaka koji se ovog tjedna okupljaju u Washingtonu na godišnjem sastanku Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.

"Ne očekujte nikakve pobjedničke partije", rekla je u četvrtak direktorica MMF-a Kristalina Georgieva u primjedbama najavljujući sastanke. "Očekujem da će ljudi odavde otići donekle uzdignuti, nešto više uplašeni - nadam se, uplašeni da ih natjeram u veću brzinu da djeluju."

Nezaposlenost u naprednim gospodarstvima ostaje ista kao i 2022., otprilike u vrijeme kad su središnje banke počele podizati troškove zaduživanja najbržim tempom u desetljećima, prema OECD-u.

Bloomberg Economics predviđa da će globalni BDP porasti za 3% ove godine, ispod tempa od 3,3% iz 2023., ali daleko od medvjeđih prognoza na početku godine.

Američki potrošači nastavljaju trošiti, a njezine tvrtke nastavljaju zapošljavati. I dok potražnja diljem Europe slabi, gospodarstvo bi trebalo nastaviti rasti.

U međuvremenu, kineski kreatori politike iz dana u dan uvode poticaje kako bi smanjili vrijednost sektora nekretnina. Te mjere možda ne opravdavaju nade burzovnih trgovaca, ali bi trebale biti dovoljne da pomognu gospodarstvu da se približi ovogodišnjem cilju rasta od oko 5%.

Ali otpornost velikih svjetskih gospodarstava uskoro će biti testirana.

Dok je potpredsjednica Kamala Harris ponudila široki kontinuitet politike s administracijom predsjednika Joea Bidena, njezin protukandidat, bivši predsjednik Donald Trump, zacrtao je politiku koja bi izazvala šokove u svjetskoj trgovini.

Trump je zaprijetio da će primijeniti carine od najmanje 10 posto na svu uvezenu robu i 60 posto — ili više — na robu iz Kine. To je recept koji bi posijao "kaos za poslovanje" prema zajedničkoj analizi Wendy Edelberg s Brookings instituta i Mauricea Obstfelda s Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju.

Trump to ne vidi na taj način.

"Što su veći porezi, veća je vjerojatnost da će tvrtka doći u Sjedinjene Države i izgraditi tvornicu u Sjedinjenim Državama tako da ne mora plaćati carinu", rekao je bivši predsjednik uredniku Bloombergovih vijesti Johnu Micklethwaitu u intervjuu 15. listopada u Ekonomskom klubu u Chicagu.

Ipak, ekonomske projekcije pokazuju da SAD ima najviše za izgubiti. Ako Kina uzvrati na vrstu tarifa koje je predložio Trump, američki BDP bi mogao biti 0,8% niži do izbora 2028., prema Bloomberg Economicsu. Udar na kinesko gospodarstvo bio bi otprilike polovičan, a još manji za EU i Japan.

Europa bi se suočila s većom štetom ako kineska roba nađe put do regije u trenutku kada se proizvođači već bore sa slabom potražnjom. Ulaganja se nikada nisu u potpunosti oporavila nakon pandemije i opala su od kraja prošle godine, dok je privatna potrošnja i dalje slaba unatoč snažnom porastu plaća, smanjenju inflacijskih pritisaka i dosad solidnom tržištu rada.

U četvrtak je ECB snizio kamatne stope po treći put od lipnja, sugerirajući da će se inflacija vratiti na ciljanih 2% prije nego što se prethodno predviđalo i izrazio uvjerenje da se recesija može izbjeći.

"Još uvijek gledamo na to meko slijetanje", rekla je predsjednica Christine Lagarde novinarima nakon odluke, dodajući da bi novi trgovinski rat ugrozio takav ishod.

"Bilo kakvo ograničenje, svaka neizvjesnost, bilo kakva prepreka trgovini bitna je za gospodarstvo poput europskog, koje je vrlo otvoreno", rekla je.

Bauk trgovinskog rata nazire se dok prave borbe i dalje bjesne u Ukrajini i na Bliskom istoku.

Potpuni rat na Bliskom istoku imao bi posljedice daleko izvan regije. Bloomberg Economics procjenjuje da bi nafta po cijeni od 100 dolara po barelu i smanjenje rizika na financijskim tržištima oduzeli pola postotnog boda od globalnog rasta u sljedeća četiri tromjesečja i ostavili inflaciju višom za 0,6 bodova.

Dug je još jedan rizik. Kad god dođe do sljedećeg usporavanja, vlade će imati manje opcija kako odgovoriti. MMF je izračunao da će globalni javni dug dosegnuti 100 trilijuna dolara, ili 93% globalnog bruto domaćeg proizvoda, do kraja ove godine i upozorio je vlade da će morati donijeti teške odluke kako bi stabilizirale zaduživanje.