Fitch potvrđuje kreditni rejting Slovenije, izgledi stabilni

Prema bonitetu, potvrda rejtinga i stabilni izgledi odražavaju njihova očekivanja da će se slovensko gospodarstvo trajno oporaviti zahvaljujući očekivanom povećanju ulaganja i nastavku pokretanja izvoza te politikama za srednjoročnu stabilnost javnih financija. Očekivanja potonjeg proizlaze iz "fiskalne razboritosti i vjerodostojnosti institucija" uoči pandemije.

Fitch za ovu godinu predviđa rast slovenskog gospodarstva od 6,4 posto te očekuje da će se do kraja godine vratiti na razinu prije pandemije, s obzirom na snažan rast domaće potražnje. Izvozni sektori i dalje imaju dobre rezultate, iako ograničenja ponude od trećeg tromjesečja nadalje utječu na određene proizvodne aktivnosti. Rast uvoza naglo se ubrzao u skladu s neočekivano brzim rastom privatne potrošnje, primjećuje Fitch.

Među kratkoročnim rizicima navodi nove probleme vezane uz pandemiju - udio potpuno cijepljenih protiv covid-19 u Sloveniji je 55 posto, dok je prosjek EU 67 posto - što bi moglo pogoršati povjerenje potrošača i gospodarstva. Međutim, većina aktivnosti u posljednjih 18 mjeseci pokazala je otpornost na ograničenja zbog pandemije, uvelike smanjujući rizik od dugoročnih ekonomskih posljedica, piše Fitch.

Agencija očekuje da će rast slovenskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u godinama 2022.-2023. u prosjeku iznositi 3,8 posto (što bi bilo manje od medijana ostalih zemalja s A ocjenom od 4,2 posto). Očekuje se da će biti potaknut povećanom potražnjom i rastom ulaganja vezanih uz europska sredstva iz Plana oporavka i otpornosti i Višegodišnjeg financijskog okvira 2014.-2020., iz kojih će se moći crpiti 2023. godine.

Fitch ukazuje na nadolazeći zakon o dugotrajnoj skrbi i reformu zdravstva i mirovinskog osiguranja, za koje ne očekuje da će stupiti na snagu prije 2024. Učinkovita provedba ovih reformi pomogla bi u smanjenju fiskalnih troškova povezanih sa starenjem stanovništva. Međutim, napominje da postizanje dogovor o tim reformama mogao bi se pokazati kao veliki izazov zbog političke fragmentacije i protivljenja promjenama u pravima društva.

Agencija za ovu godinu očekuje manjak državnog proračuna od 7,4 posto i procjenjuje da bi desetim antikrunskim zakonom vrijednim oko 180 milijuna eura moglo doći do preraspodjele potrošnje. U 2022. i 2023. proračunski manjak predviđen je na 5,6 odnosno 3,7 posto BDP-a. Očekuje se da će se javni dug postupno smanjivati sa 79,8 posto BDP-a u 2020. na 73,4 posto BDP-a u 2025. godini do 2025. godine.

Trendovi inflacije slični su onima u europodručju, pri čemu je inflacija uglavnom uzrokovana višim cijenama energije i, u manjoj mjeri, cijenama u hotelima i restoranima. Fitch očekuje da će slovenska inflacija u razdoblju od 2022. do 2023. u prosjeku iznositi 2,2 posto, ali u toj je procjeni, kaže, dosta nesigurnosti.

Agencija također ističe visoku razinu zaposlenosti i gotovo rekordno nisku nezaposlenost (navodeći podatke za drugo tromjesečje od 4,4% nezaposlenosti), te poziciju banaka koje i dalje održavaju visoku likvidnost i zdrav kapital.