Fitch potvrdio rejting Hrvatske, očekuje otpornost na vanjske šokove

Fitch je sredinom srpnja u izvanrednom izvješću podigao ocjenu dužničkih papira Hrvatske za jednu razinu, na 'BBB+", uz stabilne izglede, a nakon zaključenja postupka prijema u eurozonu. Podizanje rejtinga izravna je posljedica konačne odluke Vijeća za ekonomske i finacijske poslove EU-a od 12. srpnja o prijemu Hrvatske u eurozonu početkom iduće godine, istaknuli su u srpanjskom izvješću.

U petak je agencija potvrdila rejting i stabilne izglede, podigavši istodobno procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, s 3,3 na 6,1 posto, napominjući da je aktivnost u prvoj polovini godine poraslo snažnije no što se očekivalo a turistička je sezona bila solidna.

"Kontinuirani snažni oporavak od naglog pada u 2020. podrazumijeva da je gospodarstvo sada znatno iznad pretpandemijske razine i da će Hrvatska ući u eurozonu sa snažnim ekonomskim osnovama", ističu.

Upozoravaju ipak da će gospodarski rast posustati u idućim tromjesečjima budući da inflacija utječe na domaću potražnju i da će usporavanje u ključnim trgovinskim partnerima, u prvom redu onima u eurozoni, utjecati na izvoz roba i usluga.

Procjenjuju tako da će rast BDP-a u idućoj godini usporiti na samo 1,1 posto, unatoč pojačanim državnim ulaganjima paralelno povačenju viših iznosa iz EU fondova.

U 2024. rast bi ponovo trebao ubrzati, na 3,0 posto.

Čini se da je Hrvatska manje izložena nepovoljnim utjecajima europske energetske krize na gospodarstvo zahvaljujući ulaganjima u nove izvore nabave energije koji omogućuju otklon od uvoza iz Rusije, napominje agencija.

Plin, naftu i struju može uvoziti iz drugih izvora, a plinska su skladišta puna, što znači da su rizici nestašice u idućim mjesecima "praktično zanemarivi".

Vlada želi značajno povećati plinovodne i kapacitete za ukapljeni plin u iduće dvije do tri godine i istodobno nastaviti ulagati u obnovljve izvore i naftnu infrastrukturu kako bi intenzivirala diversifikaciju i pretvorila Hrvatsku u regionalno energetsko čvorište, bilježi Fitch.

Proračunski prihodi nadmašili su očekivanja u razdoblju od siječnja do rujna, pa bi deficit opće države iskazan udjelom u BDP-u trebao pasti u ovoj godini na 1,5 posto, procjenjuje Fitch.

Vladine mjere potpore građanima i kompanijama u razdoblju snažnog rasta cijena energije tek će u ograničenoj mjeri utjecati na javne financije, u protuvrijednosti oko jedan posto BDP-a, prema sadašnjim procjenama, budući da će većinu financirati energetske kompanije.

Dodatni izvor financiranja bit će i fondovi EU-a, napominje Fitch.

U 2023. deficit bi zbog sporijeg gospodarskog rasta trebao dosegnuti 2,4 posto BDP-a, izračunali su.

Inzistiranje na striktnoj kontroli proračuna, bolji proračunski rezultati u proteklim godinama i solidno upravljanje dugom podrazumijevaju da će proračunski rizici i troškovi financiranja ostati relativno niski u idućim godinama, procjenjuje agencija.

U ovoj godini javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi se spustiti na 70,5 posto, prognoziraju, ukazujući na poboljšano stanje duga, nizak primarni deficit i snažan gospodarski rast.

Do 2024. udio duga trebao bi se spustiti na 66,8 posto BDP-a, napominju, dodajući da će ulazak u eurozoni osigurati dodatne zaštitne mehanizme i pristup ECB-ovom programu kupnje državnih obveznica.

"Neki su izazovi i dalje aktualni, uključujući kontinuirane dugove u zdravstvu (procijenene na oko dva posto BDP-a) i rizike da bi kompanijama u državnom vlasništvu mogli ustrebati izravni transferi (uključujući potencijalno i energetske kompanije čija se dobit smanjuje", stoji u izvješću.