GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Evo u kojoj županiji su najniže prosječne plaće

Evo u kojoj županiji su najniže prosječne plaće
ZARADE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.05.2021 / 09:06
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Iako slove za radišne ljude, zaposleni u Međimurskoj županiji dugo su bili najslabije plaćeni u zemlji. S prosječnom plaćom od 4653 kune bili su još 2016. godine na dnu ljestvice županija, ali proteklih godina situacija se izmijenila.

Najnoviji podaci DZS-a za 2019. godinu pokazuju da je prosječna plaća u Međimurskoj županiji u međuvremenu porasla za 20 posto, na 5589 kuna. Posljednje mjesto po visini plaće sada ta je županija prepustila Virovitičko-podravskoj županiji, u kojoj je prosječna plaća 300 kuna manja, iznosi je 5261.

Tek nešto bolje stoji Bjelovarsko-bilogorska županija s prosječnom plaćom od 5364 kune. U te dvije županije plaće su u tri godine rasle oko deset posto.

Premda je i dalje riječ o regijama u kojima su plaće niske, znatno ispod prosjeka Hrvatske, ostaje činjenica da su rasle različitom dinamikom, piše Jutarnji list.

Glavni je razlog tome, prema mišljenju Danijela Nestića s Ekonomskog instituta, pravno-regulativne prirode.

Minimalna plaća je u tom razdoblju povećana za 20 posto, u bruto iznosu sa 3120 kuna u 2016. na 3750 kuna u 2019. godini.

A kako su sjeverne županije, prije svega Međimurska i Varaždinska, imale najveći broj zaposlenih u nisko plaćenim sektorima (tekstil, odjeća, obuća, koža, plastika, namještaj), njima je povećanje minimalne plaće najviše išlo u prilog. Kako navodi Danijel Nestić, oko 40 posto zaposlenih u te dvije županije radilo je u nisko plaćenim sektorima, dok je njihov udjel u ukupno zaposlenima u Virovitičko-podravskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, primjerice, oko 25 posto. Osim toga, dodaje Danijel Nestić, na sjeveru Hrvatske je niža stopa nezaposlenosti. A ako je manje slobodnih radnika na tržištu, da bi ih angažirali, poslodavci moraju dizati plaće.

Dok na sjeveru Hrvatske prevladavaju nisko plaćeni poslovi, u jadranskim županijama veći značaj imaju ugostiteljstvo i trgovina, dok u Zagrebu dominira javni sektor.

Najveću prosječnu plaću u Hrvatskoj imaju zaposleni u Zagrebu, 7468 kuna, što znači da je 42 posto veća od najniže plaće u Virovitičkoj županiji.

Najveći broj zaposlenih u Zagrebu radi u javnoj upravi, obrazovanju i zdravstvu, njih oko 96.000, slijedi trgovina s oko 73 tisuće, zatim prerađivačka industrija (41.623), informacije i komunikacije (28.242) te građevinarstvo (24.488).

U svojoj posljednjoj analizi plaća u županijama Hrvatska gospodarska komora navodi kako je prisutna znatna razlika u njihovoj visini po regijama, što za sobom povlači i razlike u životnom standardu stanovništva u pojedinim područjima, a u određenoj mjeri rezultira i pritiskom na dinamiziranje procesa unutarnjih i vanjskih migracija.

Izraženije ujednačavanje razine plaća po regijama, međutim, "teško je očekivati bez promjena u strukturi gospodarstava regija prema djelatnostima veće dodane vrijednosti te inovativnijoj i tehnološki naprednijoj proizvodnji".

Kako ističu u Hrvatskoj gospodarskoj komori, za to su potrebni snažnija investicijska aktivnost i dulji vremenski horizont.

Tagovi: prosječna plaća, Međimurska županija, Vitrovitičko-podravska županija, Danijel Nestić, minimalna plaća
PROČITAJ I OVO
S&P revidirao izglede kreditnog rejtinga BiH
REJTING
S&P revidirao izglede kreditnog rejtinga BiH
SARAJEVO - Vodeća svjetska agencija za rejtinge Standard and Poors (S&P) potvrdila je dugoročni kreditni rejting BiH na B/B te revidirala dugoročne izglede zemlje sa stabilnih na pozitivne zbog poboljšanja političkih prilika, brze uspostave vlasti nakon zadnjih općih izbora i stjecanja statusa zemlje kandidatkinje za EU.
Inflacija pala i u Sloveniji
CIJENE
Inflacija pala i u Sloveniji
LJUBLJANA - Godišnja stopa inflacijeu Sloveniji u siječnju je blago smanjena - iznosila je deset posto, dok je u prosincu prošle godine iznosila 10,3 posto.
Rekordne međunarodne pričuve HNB-a
PRIČUVE
Rekordne međunarodne pričuve HNB-a
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, ukupna aktiva središnje banke je na kraju prosinca 2022. iznosila 246,9 mlrd. kuna. Na mjesečnoj razini ukupna aktiva HNB-a porasla je za 16,5 mlrd. kuna ili 7,2%, najviše od lipnja 2020.
Građani u čudu: Kakvo usporavanje inflacije?
INFLACIJA
Građani u čudu: Kakvo usporavanje inflacije?

ZAGREB - Prvih mjesec dana s eurom je prošlo, a najavljenih bijelih lista još nema. Građani su se na novu valutu već navikli, ali na nove cijene baš i ne.

Hanić: Odobrenje da kredite Rusima vraćamo u rubljama je dobro za Srbiju
ANALITIČARI
Hanić: Odobrenje da kredite Rusima vraćamo u rubljama je dobro za Srbiju
BEOGRAD – To što je ruska vlada odobrila Srbiji da otplaćuje ruske kredite u rubljama, prema oceni profesora Beogradske bankarske akademije Hasana Hanića, dobro je za Srbiju.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE