GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Evo što donosi novi Zakon o radu

Evo što donosi novi Zakon o radu
TRŽIŠTE RADA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 30.09.2022 / 08:38
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Vlada je na jučerašnjoj sjednici Saboru uputila dugoočekivane izmjene i dopune Zakona o radu, nakon što se na ovom vrlo važnom dokumentu radilo dvije godine.

Novi Zakon o radu dio je programa Vlade, uvršten je i u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a implementira i dvije europske direktive - o balansu između privatnog i poslovnog života te o transparentnim i predvidim radnim okolnostima.

Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić rekao je da zakon uvodi niz novina, od suzbijanja dugogodišnjih ugovora na određeno, reguliranja rada na izdvojenom radnom mjestu, do novog oblika rada putem digitalnih platformi,  piše Jutarnji list.

Nakon usvajanja u Saboru, zakon će stupiti na snagu početkom iduće godine, osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 1. siječnja 2024.

U javnom savjetovanju o izmjenama ZOR-a, provedenom tijekom srpnja i kolovoza, bilo je čak 774 komentara, ali većina primjedbi i prijedloga nije prihvaćena.

Izmjenama ZOR-a u Vladi smatraju da će spriječiti sklapanje neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme. Propisali su da za svaki takav ugovor mora postojati objektivan razlog vezan uz određeni rok, a dopušteno je sklopiti s istim radnikom tri takva ugovora u tri godine (to se odnosi i na povezana poduzeća), pri čemu se uzastopnim ugovorima smatraju oni između kojih je prošlo do tri mjeseca. Poslodavci okupljeni u HUP-u takvim rješenjima nisu baš zadovoljni, ali činjenica je da postoje iznimke te će i dalje moći sklapati bez ograničenja ugovore na određeno za sezonski rad, projekte EU i zamjene radnika.

Također, niti agencijski radnici nisu obuhvaćeni restrikcijama. U javnom savjetovanju je bilo primjedbi da će zbog toga u praksi doći do prelijevanja jednog dijela ugovora na određeno na zapošljavanje putem agencija. Prema iznesenim komentarima Ministarstva rada, rad putem agencija se smatra jednim od "fleksibilnih oblika rada", pa stoga nije ograničen broj ugovora, ali su propisani izuzeci vezani za trajanje rada istog ustupljenog radnika za obavljanje istih poslova.

Jedan od rezultata javnog savjetovanja je da strani radnici neće biti diskriminirani - Ministarstvo je prihvatilo prijedlog da za njih jednako vrijedi ograničenja za sklapanje ugovora o radu na određeno kao i za hrvatske radnike.

U obrazloženju dodatnog reguliranja rada na određeno Ministarstvo je, među ostalim, navelo da je prema međunarodno usporedivim Eurostatovim podacima Hrvatska 2020. godine imala 15,2% privremenih ugovora, što je značajno više od prosjeka EU 27 koji je iznosio 13,5%. Vezano pak za kratkotrajne ugovore koji traju do tri mjeseca, Hrvatska je na vrhu ljestvice europskih država po udjelu takvih ugovora o radu (prema Eurostatovim definicijama smatraju se prekarnima, ali u ZOR-u se ne koristi izraz prekarni rad). Prosjek EU 27 je samo 1,7% ugovora iznimno kratkoga trajanja, a Hrvatska je vodeća s udjelom od čak 4,2 % takvih ugovora.

Detaljnije je uređen rad na izdvojenom mjestu u dvije verzije - rad od kuće i rad na daljinu, a može biti stalan ili privremen ili povremen. Jedino ako se ugovori rad od kuće za stalno, ili najmanje 10 dana uzastopce u jednom kalendarskom mjesecu, radnik ima pravo na naknadu troškova poput režija ili interneta, a ako je u pitanju ugovor o radu na daljinu (obavlja se isključivo koristeći ICT te radnik sam određuje radno mjesto koje je promjenjivo) poslodavac nema takvih obveza niti mora radniku osigurati računalo.

U Ministarstvu tumače kako sada omogućavaju fleksibilne uvjete za usklađivanje radnih i obiteljskih obveza jer radnik može tražiti da radi od kuće u slučaju osobnih potreba, pa se navode bolest ili invaliditet, trudnoća ili roditeljske obveze prema djeci do osme godine, pružanje osobne skrbi članu uže obitelji ili kućanstva, što je u skladu s europskom direktivom. Dođe li pak do izvanredne situacije, kao što je primjerice bila epidemija korone, predviđeno je da poslodavac i radnik mogu dogovoriti rad od kuće, i to do 30 dana bez potpisivanja ugovora o takvom radu.

U izmjene ZOR-a ušla je odredba da u izvanrednoj situaciji i njome izazvanog prekida rada radnici imaju pravo na najmanje 70 posto prosječne plaće u prethodna tri mjeseca, što do sada uopće nije bilo propisano te se podrazumijevalo da se treba isplatiti 100-postotni iznos.

Iako nije povećavan broj ukupno dozvoljenih prekovremenih sati, izmjenama ZOR-a se uvodi šira mogućnost dodatnog rada za drugog poslodavca (do osam sati tjedno bez godišnjeg ograničenja te privremeno i do 16 sati tjedno) te se ukida pravo matičnog poslodavca da daje suglasnost. U javnom savjetovanju je takvo rješenje izazvalo cijeli niz primjedbi iz redova kompanija koje, međutim, uglavnom nisu usvojene.

Propisuje se da će poslodavac morati isplatiti plaću najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec i taj se rok neće moći produljiti niti kolektivnim ugovorom. Odredba po kojoj šef neće smjeti zvati radnika nakon završetka radnog vremena nije ušla u ove izmjene Zakona o radu.

Usvojen je i Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada koji, između ostalog, uređuje način prelaska radnika ina crno u zakonite okvire.

Zakon će stupiti na snagu 2023., osim dijela oko regulacije platformskog rada koji stupa na snagu 2024.

Tagovi: Zakon o radu, Marin Piletić, rad od kuće, kratkotrajni ugovori o radu, tržište rada
PROČITAJ I OVO
Blago podignuta procjena europskog gospodarskog rasta; Hrvatska iznad prosjeka
RAST
Blago podignuta procjena europskog gospodarskog rasta; Hrvatska iznad prosjeka
ZAGREB - Gospodarstvo EU-a i eurozone poraslo je u trećem tromjesečju nešto snažnije no što su pokazivale dosadašnje procjene europskog statističkog ureda, a u Hrvatskoj rast je na godišnjoj razini bio znatno snažniji od europskog prosjeka.
Furjan: Trebamo niže poreze, jeftiniju državu i fleksibilniji zakon o radu
STRATEŠKI
Furjan: Trebamo niže poreze, jeftiniju državu i fleksibilniji zakon o radu
ZAGREB - Predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Mihael Furjan izjavio je u srijedu da su za konkuretnost hrvatskog gospodarstva i poduzetništva potrebni manji porezi, jeftinija država te fleksibilniji zakon o radu.
Covid ograničenja pritišću trgovinu Kine sa svijetom
PRITISCI
Covid ograničenja pritišću trgovinu Kine sa svijetom

PEKING - Kineski izvoz i uvoz u studenome su pali najviše od 2020. godine budući da stroga covid ograničenja još remete opskrbne lance i potrošnju, dodatno prigušujući izglede za rast azijskog diva u okruženju prijeteće globalne recesije.

NBS očekuje naglo snižavanje inflacije naredne godine
OČEKIVANJA
NBS očekuje naglo snižavanje inflacije naredne godine
BEOGRAD – Viceguverner Narodne banke Srbije (NBS) Ana Ivković iznela je danas na panelu „Da li je inflacija tranzitorna ili je došla da bi ostala?“ na 22. Beogradskom ekonomskom forumu da je dve trećine iznosa inflacije u Srbiji posledica prelivanja svetskih cena energenata i hrane na naše tržište i da se naredne godine može očekivati njeno snižavanje.
Njemačka industrija bilježi rast narudžbi u listopadu
NARUDŽBE
Njemačka industrija bilježi rast narudžbi u listopadu
BERLIN - Njemačka industrija je u listopadu, nakon dva mjeseca recesije, ponovno zabilježila rast narudžbi, objavio je u utorak Savezni ured za statistiku.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE