Kad se gleda po stavkama, najveći iznos potrošen je na testiranja, kojih je do danas napravljeno čak 175.346, tako da je ukupni dosadašnji trošak 200 milijuna 154 tisuće i 907 kuna. Za liječenje bolesnika izdvojeno je 33 milijuna 614 tisuća kuna, dok je za bolest i izolaciju potrošeno 24 milijuna 431 tisuća kuna. Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a, nije sklon prognozama koliko bismo još mogli potrošiti na borbu protiv Covida-19, a kao jedino pravo rješenje vidi cjepivo u širokoj upotrebi.
- Proračun HZZO-a je 27,5 milijardi kuna, tako da ovih 258 milijuna kuna za koronavirus nije izdvajanje koje se čini ogromno na tu sumu novca. Primjerice, na skupe lijekove odlazi 1,8 milijardi, na lijekove na recept 3,5 milijardi. No, mora biti jasno da su Covid-19 i ova epidemija nešto na što nismo računali, a, naravno, svaka lipa je važna - kaže Vukelić za Jutarnji list.
Cijeli sustav i ekonomija, ističe, su ugroženi. Svaki pad BDP-a je u ovom financijskom smislu itekako problematičan.
- Ako ljudi ostanu bez posla, nema doprinosa, i to je sve povezano. Naša blagajna se ne puni, a troši se - govori Vukelić.
Napominje da su od Vlade, odnosno Ministarstva financija, dobili na posudbu tri milijarde kuna, a u susret se tijekom proljeća izašlo prema ekonomiji tako da se davalo četiri tisuće kuna za zaposlenike ugroženih tvrtki i oslobađanjem od davanja. - Sve je to lančana rekcija i pitanje je kako ćemo se sa svime nositi ako epidemija potraje dulje vremena - govori Vukelić.
Smatra da su trenutno troškovi liječenja manji nego što su bili u ožujku, travnju ili svibnju, i to zato što je manje teže bolesnih ljudi.
- Vjerojatno je stvar u tome što su obolijevali mlađi i zdraviji ljudi s jačim imunitetom. No, ako jesen bude onakva kako se to stalno govori, s težim kliničkim slikama i više oboljelih iz starije populacije i kroničnih bolesnika, to automatski znači više intenzivnih liječenja koja su skupa. Tu su i respiratori, a često i dugotrajna liječenja - navodi Vukelić.
Osim što je problematično za zdravlje nacije, ono što utječe na financije HZZO-a je i potpuno izmijenjen rad bolnica. Naime, zbog epidemije je došlo do nerealno malog broja pregleda, zahvata i svih onih nehitnih bolničkih procedura. Zbog toga se u budućnosti, kao posljedica Covida-19, mogu očekivati brojne neotkrivene ili kasno otkrivene dijagnoze koje mogu biti kobne za pacijenta, zahtijevati intenzivna liječenja i operacije koje bi značile puno veće izdatke novca nego da se radilo na prevenciji.
