Erste: Posljedice koronavirusa na CEE ograničene, koristi od nižih cijena robe

Izbijanje koronavirusa rezultiralo je povećanom neizvjesnošću i tržišnim strahovima od ekonomskog razvoja, budući da se broj zaraženih dinamički povećava.

- Zabrinutost zbog izraženijeg utjecaja raste samo zato što se tržište čini krhkijim u odnosu na vrijeme kad se pojavio SARS krajem 2002. Tada je udio kineske ekonomije u globalnom BDP-u bio znatno niži (8,7% nasuprot 19,3% kao 2019. godine, prema MMF-u) i time je svijet bio otporniji na slabljenje potražnje u Kini, obrazlažu u Erste-u.

Dalje, globalna ekonomija bila je na dobrom putu oporavka: SARS je kineski rast smanjio samo u periodu između prvog i drugog tromjesečja 2003. (s 11% na 9%), dok na godišnju dinamiku rasta nije utjecao. Neke studije ipak sugeriraju da je bez SARS-a kineski BDP mogao biti viši za 1%.

- Puni utjecaj koronavirusa tek treba vidjeti. Daljnje širenje virusa ponajprije pogađa sektor usluga u Kini i slabi domaću potražnju, kosntatiraju u Ersteu.

Učinak za ekonomije Srednje i Istočne Europe u cjelini, prema ovoj banci trebao bi ostati zanemariv ako se virus buder zadržao u kratkom vremenu.

- Ako ništa drugo, negativni učinci će vjerovatno doći posredno kroz niži globalni rast zbog usporavanja u Kini i povećanja nivoa neizvjesnosti. Pojedini sektori kao što su proizvođači robe (posebno bakar i čelik) ili globalni lanci vrijednosti koji se isključivo oslanjaju na inpute iz Kine imaju veću vjerojatnost da će patiti od prekida proizvodnje. Turizam će se također vjerovatno suočiti s usporavanjem. S druge strane, CEE, kao neto uvoznik robe, mogao bi imati koristi od nižih cijena. zaključuju u Ersteu.