GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

EK nezadovoljna planovima postpandemijskog oporavka

EK nezadovoljna planovima postpandemijskog oporavka
NEZADOVOLJSTVO
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 21.01.2021 / 17:03
Autor: SEEbiz / H
BRUXELLES - Planovi postpandemijske obnove gospodarstva koje su članice EU-a do sada dostavile Komisiji nedovoljno su ambiciozni i moraju biti poboljšani, smatra Europska komisija prema tvrdnjama tri diplomatska izvora.

Komisija je to mišljenje iznijela veleposlanicima 27 država EU-a na sastanku iza zatvorenih vrata, održanom 7. siječnja.

EU će za obnovu gospodarstva od krize koju je izazvala pandemija koronavirusa staviti na raspolaganje 1.100 milijardi eura iz dugoročnog proračuna i poseban fond 'težak' 750 milijardi eura.

Da bi dobile novac u vidu povoljnih kredita i bespovratne pomoći, zemlje EU-a moraju Komisiji dostaviti planove potrošnje.

„Planovima nedostaju strukturne reforme, strateška vizija, konkretni ciljevi i troškovna efikasnost. Treba odraditi još puno posla", prenosi jedan od anonimnih diplomata mišljenje EK o planovima koji su joj dostavljeni.

Drugi pak navodi ocjenu Komisije da neki planovi nisu dovoljno konkretni i da ne sadrže mjerljive ciljeve.

„Većina vlada zna trošiti, ali ne ističe se baš u reformama. Moraju ažurirati planove i uključiti ih. Moraju puno raditi kako bi mogli brzo povući novac i trošiti ga na pristojne projekte“, dodaje treći.

Komisija nije rekla koje su zemlje dostavile najslabije planove, rekli su izvori.

Manjak ambicije

Sve zemlje EU-a moraju Komisiji dostaviti konačnu verziju plana do kraja travnja. Potom ga moraju odobriti druge članice da bi novac bio isplaćen u drugoj polovini godine.

„Ne budu li preliminarni planovi poboljšani, budu li loši, Komisija ih ne bi trebala prihvatiti", smatra treći izvor.

"Čak i ako ih prihvati, blokirat će ih neto platitelji", dodaje, misleći na bogatije članice, poput Nizozemske, posebno nesklone "rasipanju" novca.

Preliminarne planove dosad je predalo manje od polovine zemalja EU-a, a Komisija je, prema izvorima, poručila ostalima da požuje kako bi se izbjeglo kašnjenje u raspodjeli novca.

Europska komisija nije imala konkretnih komentara na sastanak održan 7. siječnja.

Nakon što je sa članicama eurozone u ponedjeljak razgovarao o planovima, povjerenik EU-a za ekonomiju Paolo Gentiloni rekao je da se "dobro napreduje" ali treba "podići razinu ambicije u reformama".

Mnoge preliminarne planove treba „pojačati“ detaljima o rokovima, ciljevima i ključnim etapama kako bismo bili sigurni da će novac biti dobro potrošen, pojasnio je europski povjerenik.

Tagovi: Europska komisija, koronakriza
PROČITAJ I OVO
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
SIGNALI
Slovenija: U travnju zabilježeno najbolje raspoloženje potrošača od veljače 2022
LJUBLJANA - Pokazatelj povjerenja potrošača u travnju je u odnosu na ožujak poboljšan za tri postotna boda. Njegova je vrijednost najviša od veljače 2022., ali je i dalje tri postotna boda ispod dugogodišnjeg prosjeka, objavio je danas statistički ured.
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
TRENDOVI
Pad kineskih fiskalnih prihoda u prvom kvartalu
PEKING - Fiskalni prihodi Kine u prvom su tromjesečju pali za 2,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, objavilo je u ponedjeljak tamošnje ministarstvo financija.
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
DUG
Hrvatska udjelom duga u BDP-u znatno ispod europskog prosjeka i na kraju 2023.
ZAGREB - Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u bio je i na kraju prosinca 2023. godine znatno niži od prosjeka eurozone i EU, pokazali su u ponedjeljak podaci europskog statističkog ureda
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ZARADE
Realan rast prosječne neto plaće u veljači 8,4%
ANALIZA - Prema podacima koje je DZS objavio u petak, u veljači je nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama na godišnjoj razini.
Hrvati među nacijama koje najranije idu u mirovinu
MIROVINE
Hrvati među nacijama koje najranije idu u mirovinu
ZAGREB - Prosječni Hrvat u mirovinu ide s nepunih 60 godina, zbog čega su naši novopečeni umirovljenici neki od najmlađih u Europi.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE