GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

EBRD očekuje pad hrvatskog BDP-a u 2020. od 8,5 posto

EBRD očekuje pad hrvatskog BDP-a u 2020. od 8,5 posto
OČEKIVANJA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 01.10.2020 / 16:43
Autor: SEEbiz
ZAGREB - Hrvatsko gospodarstvo past će ove godine pod utjecajem koronakrize 8,5 posto, procijenila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u najnovijem izvješću, predvidjevši povratak na pretpandemijsku razinu krajem 2022. godine.

To je izraženiji pad nego u Vladinim smjernicama za izradu državnog proračuna, kojima se projicira pad BDP-a za ovu godinu od osam posto.

Najnovija EBRD-ova procjena predviđa dublji pad hrvatskog BDP-a u ovoj godini nego u svibnju kada je banka prognozirala da će se aktivnosti smanjiti sedam posto.

U 2021. godini hrvatsko gospodarstvo trebalo bi porasti 3,5 posto, znatno slabije no što je EBRD prognozirao u svibnju, kada je očekivao 6-postotni rast.

Prognoze za hrvatsko gospodarstvo u idućoj godini polaze od pretpostavke o postupnoj normalizaciji ekonomske aktivnosti u samoj zemlji i u njezinim glavnim ekonomskim partnerima, naglašavaju u EBRD-u.

Upozoravaju ujedno da u procjenama za iduću godinu uvelike pretežu rizici koji bi mogli zakočiti rast, s obzirom na mogući snažniji drugi val zaraze Covidom 19.

Povratak hrvatskog gospodarstva na razinu iz 2019. EBRD predviđa u četvrtom tromjesečju 2022. godine, najkasnije među zemljama u regiji srednje Europe i Baltika.

Slabiji oporavak i u široj regiji

U široj regiji srednje Europe i Baltika u koju EBRD svrstava i Hrvatsku, gospodarstvo bi ove godine trebalo pasti 4,4 posto, neznatno snažnije no što je banka predvidjela u svibnju.

U 2021. aktivnosti bi trebale porasti istim tempom kao i u Hrvatskoj, 3,5 posto, čime je EBRD osjetno snizio procjenu iz svibnja kada je predvidio 4,6-postotni rast.

Prognoze su obilježene visokom razinom neizvjesnosti i u određenoj mjeri ovise o točnosti prvih procjena za prvu polovinu ove godine, upozorava banka.

U tom je razdoblju BDP na razini EBRD-a pao 3,2 posto, u regiji srednje Europe i Baltika 4,3 a u Hrvatskoj 7,4 posto, pokazuje izvješće.

Pad je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci bio blaži no što se očekivalo zahvaljujući snažnom oporavku osobne potrošnje od svibnja, kada su vlade počele ublažavati koronamjere.

Vlade su ujedno izdašnim fiskalnim injekcijama poduprle zaposlenost i likvidnost kompanija, ublaživši donekle posljedice koronakrize ali regija već bilježi drugi val zaraze i određeni stupanj održavanja distance vjerojatno će biti neizbježan, posebno u sezoni gripe, upozorava EBRD.

Ublaženi propisi o potrošnji novca iz fondova Europske unije trebali bi potaknuti javna ulaganja, procjenjuju u EBRD-u, dok će ona privatnog sektora vjerojatno ostati prigušena.

U banci ukazuju i da su prognoze vezane i za moguće nove mjere suzbijanja pandemije i reakcije ljudi koji bi na kontinuiranu prisutnost virusa mogli odgovoriti samoinicijativni održavanjem fizičke distance.

Trajna šteta?

Pandemija bi mogla prouzročiti trajnu štetu u nekim sektorima, upozorava banka, izdvajajući turizam.

Gospodarski pad bit će u ovoj godini najdublji u zemljama uvelike ovisnima o vanjskim izvorima prihoda, kao što su Hrvatska, Albanija, Cipar, Grčka i Crna Gora, koje su ove godine izgubile veći dio turističke sezone, napominje banka.

Drugim sektorima, poput internetske maloprodaje, mogla bi pak ići na ruku ubrzana digitalizacija, dodaju.

U cijeloj regiji koju EBRD pokriva aktivnosti bi ove godine trebale pasti 3,9 posto i približiti se pretpandemijskoj razini krajem iduće godine, uz procijenjenu stopu rasta u 2021. od 3,6 posto.

U svibnju banka je za cijelu regiju prognozirala 3,5-postotni pad u ovoj godini i snažniji oporavak u 2021., procijenivši rast na 4,8 posto.

Teret prebačen na leđa slabije plaćenih i obrazovanih

Koronakriza je ostavila je dublji trag na životima ljudi u zemljama koje pokriva EBRD nego u razvijenoj Europi, pokazalo je istraživanje EBRD-a i njemačkog instituta ifo, priloženog najnovijim prognozama.

Tako je u zemljama EBRD-a čak 73 posto ispitanika navelo da ih je kriza Covida 19 osobno pogodila. U zemljama razvijene Europe njihov udio iznosi 41 posto, uz načelno izdašnije mjere državne potpore.

Više je zemalja bilježilo gubitak radnih mjesta i zatvaranje poduzeća nego u globalnoj financijskoj krizi, a teret krize nesrazmjerno je prevaljen na leđa građana s nižim stupnjem obrazovanja i manjim prihodima, navodi se u priopćenju EBRD-a.

Radnici u zemljama EBRD-a dosada su se više oslanjali na dodatne poslove kako bi popravili kućni budžet nego u vrijeme financijske krize a petina njih navodi i da dulje rade na postojećim radnim mjestima a isti je i udio onih koji su potražili paralelni posao.

Veća pomoć, veći i optimizam

U odvojenom je istraživanju EBRD utvrdio i da su mala i srednja poduzeća optimističnija u očekivanju oporavka u onim zemljama čije su vlade osigurale veće mjere potpore.

Rezultati istraživanja pokazuju i da kriza najteže pogađa mala i srednja poduzeća u sektoru ugostiteljskih i usluga rekreacije, te maloprodaje, lake industrije i građevinarstva.

U nekih 40 posto malih i srednjih poduzeća obuhvaćenih istraživanjem promet je u prvom ovogodišnjem tromjesečju više nego prepolovljen, pokazuje izvješće.

Izvoznici su bili teže pogođeni i iskazali su veći pesimizam kada je u pitanju oporavak, što odražava široka ograničenja putovanja i zatvaranje granica, navodi se u EBRD-ovom izvješću.

Tagovi: Europska banka za obnovu i razvoj, hrvatski BDP, hrvatski izvoz, hrvatski turizam
PROČITAJ I OVO
Američki Zastupnički dom odobrio covid plan vrijedan 1,9 bilijuna dolara
ZELENO SVJETLO
Američki Zastupnički dom odobrio covid plan vrijedan 1,9 bilijuna dolara
WASHINGTON - Američki predsjednik Joe Biden izvojevao je prvu zakonodavnu pobjedu kada je rano u subotu Zastupnički dom usvojio njegov paket pomoći za oporavak od pandemije koronavirusa vrijedan 1,9 bilijuna dolara.
Hrvatskoj će trebati barem dvije-tri godine da dostigne razinu iz 2019.
REALNO
Hrvatskoj će trebati barem dvije-tri godine da dostigne razinu iz 2019.
ANALIZA - U ovoj godini početak pozitivnih godišnjih stopa rasta gospodarske aktivnosti očekujemo u drugom tromjesečju, ali bi snažniji zamašnjak trebao biti vidljiviji tek u drugoj polovici godine.
HNB: Pad BDP-a visok, no kretanja nešto povoljnija od ranijih projekcija
OCJENE
HNB: Pad BDP-a visok, no kretanja nešto povoljnija od ranijih projekcija
ZAGREB - Pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini za 8,4 posto i dalje je vrlo visok, iako su ostvarena kretanja nešto povoljnija od projekcija Hrvatske narodne banke (HNB) s kraja 2020. godine, ističu iz HNB-a u komentaru najnovijih podataka.
Pad švicarskog BDP-a u 2020. najdublji od naftne krize
PAD
Pad švicarskog BDP-a u 2020. najdublji od naftne krize
BERN - Švicarski bruto domaći proizvod pao je u 2020. godini 2,9 posto, najsnažnije od naftne krize u 70-im godinama prošlog stoljeća, objavila je vlada u petak, predviđajući pad aktivnosti i u prvom ovogodišnjem tromjesečju, s obzirom na koronamjere.
Slovenski BDP lani pao 5,5 posto
PAD
Slovenski BDP lani pao 5,5 posto
LJUBLJANA - Slovenski BDP lani je iznosio 46.297 milijardi eura i realno se smanjio za 5,5 posto u odnosu na 2019. godinu, a nominalno za 4,3 posto, prema prvoj procjeni koju je u petak objavio državni statistički ured.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE