Rast duga opće države u promatranom razdoblju posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga na godišnjoj razini. Središnja država s ukupnim dugom od 48,2 mlrd. eura čini 98,1% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.
Prema podacima o strukturi duga, na kraju prve polovice 2024, unutarnji dug opće države iznosio je gotovo 34,4 mlrd. eura (+0,8% u odnosu na kraj 2023.), te je činio 70% ukupnog duga. Inozemni dug opće države je uz povećanje za 4,4% u odnosu na kraj 2023. krajem lipnja iznosio 14,8 mlrd. eura.
Promatrano u relativnom izrazu, ukupan dug opće države na kraju drugog tromjesečja 2024. godine iznosio je 61,5% godišnjeg BDP-a i bio je 1,6 postotnih bodova viši u odnosu na kraj 2023. U odnosu na isto razdoblje prethodne godine bio je niži za solidnih 4,3 postotnih bodova. I dalje povoljna kretanja u dinamici javnog duga rezultat su povoljnih gospodarskih aktivnosti odnosno izraženog rasta nominalnog BDP-a i u prvom dijelu 2024.
Prema nedavnom objavljenom rebalansu proračuna za 2024. procijenjeni manjak opće države u 2024. trebao bi iznositi 2,6% BDP-a što je u skladu s našom inicijalnom prognozom manjka konsolidirane opće države od 2,5% BDP-a. Unatoč takvim kretanjima dinamika smanjenja omjera javnog duga u BDP-u nastavit će se kretati prema 60%. Očekujemo da će se na razini cijele 2024. relativni pokazatelj kretanja javnog duga zadržati oko razini s kraja lipnja. Iz Plana financiranja za 2024. razvidno je smanjenje ukupnih primitaka od financijske imovine i zaduživanja za 1,6 mlrd. eura, od čega se 1,4 mlrd. eura odnosi na smanjenje primitaka od izdanih vrijednosnih papira, ostatak na smanjenje primitaka od zaduživanja. Prema novom planu, primici od izdanih vrijednosnih papira u ovoj godini smanjeni su na 4,1 mlrd. eura, a u dosadašnjem dijelu godine na tržištima kapitala izdano je ukupno 3,5 mlrd. eura lokalnih i međunarodnih obveznica. Iako je do kraja godine na dospijeću još 465 mil. eura obveznica, a uzimajući u kalkulaciju izdanja i dospijeća trezorskih zapisa, ne isključujemo mogućnost da će Vlada razliku nadomjestiti povećanjem izdanja tranši trezorskih zapisa.