Dug opće države narastao blizu 50 milijardi eura

Rast duga opće države u promatranom razdoblju posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga na godišnjoj razini. Središnja država s ukupnim dugom od gotovo 50 mlrd. eura čini 98,1% ukupnog javnog duga.

Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.

Prema podacima o strukturi duga, na kraju srpnja 2024, unutarnji dug opće države iznosio je gotovo 35 mlrd. eura (+2,5% u odnosu na kraj 2023.), te je činio 70% ukupnog duga. Inozemni dug opće države je uz povećanje za 5,4% u odnosu na kraj 2023. krajem srpnja iznosio 14,9 mlrd. eura.

Promatrano u relativnom izrazu, ukupan dug opće države na kraju prvog tromjesečja 2024. godine iznosio je 60,1% BDP-a i bio je 1,8 postotnih bodova niži u odnosu na kraj 2023. I dalje povoljna kretanja u dinamici javnog duga rezultat su povoljnih gospodarskih aktivnosti odnosno izraženog rasta nominalnog BDP-a u prvom dijelu 2024. Nastavak rasta potrošnje i BDP-a zadržavat će, prema našim projekcijama, manjak proračuna opće države unutar kriterija iz Maastrichta odnosno unutar 3% BDP-a dok bi relativni omjer javnog duga i BDP-a trebao lagano klizati prema nižim razinama te već za ovu godinu očekujemo relativni pokazatelj na razini blago ispod 60% BDP-a.