Dug opće države na kraju siječnja 343,3 mlrd. kuna

Navedeno stanje predstavlja tzv. Mastrihtški ili EDP dug odnosno bruto nominalni konsolidirani dug bez uključene obračunate neplaćene kamate. U odnosu na kraj 2020. godine, na mjesečnoj razini, dug opće države nije se značajnije mijenjao te je bio tek 0,1% niži u odnosu na kraj prosinca 2021.

Na godišnjoj razini dug opće države bio je viši za 10,9 mlrd. kuna ili 3,3%. Pri tome je doprinos porastu duga opće države u siječnju u odnosu na siječanj godinu ranije došao od obje komponente javnog duga. Inozemna komponenta porasla je 5,9 mlrd. kuna odnosno 5,3% u odnosu na siječanj 2021. godine, dosegnuvši razinu od 117,1 mlrd. kuna. S druge strane, unutarnja komponenta na kraju siječnja iznosila je 226,2 mlrd. kuna te je bila viša 5 mlrd. kuna ili 2,3% godišnje.

U ovoj godini očekujemo nastavak rasta duga opće države u apsolutnom izrazu uslijed rastućih potreba za financiranjem pri čemu prije svega mislimo na pojačane pritiske na strani rashoda proračuna zbog sindikalnih zahtjeva za rastom plaća, u okruženju izraženih inflatornih pritisaka, ali i kao posljedica niza fiskalnih mjera za ublažavanje nepovoljnog utjecaja rasta cijena na potrošače i poduzetnike. Međutim, nastavak oporavka gospodarske aktivnosti, iako sporijom dinamikom, zadržavat će omjer javnog duga u BDP-u na silaznoj putanji i u ovoj i u godinama pred nama. Iako se fiskalni rizici povećavaju, očekujemo zadržavanje manjka opće države na razini od 3% BDP-a.

Paket mjera za ublažavanje utjecaja rasta cijena energije na kućanstva, poduzeća i socijalno ugrožene skupine vrijedan je 4,8 milijardi kuna (od čega se 2,1 milijarda kuna odnosi na proračunske gubitke zbog nižeg PDV-a na pojedine usluge i roba). Ova, i vrlo moguća, nova fiskalna potpora biti će dodatan uteg rashodnoj strani proračuna te očekujemo skori rebalans državnog proračuna.