U odnosu na kraj kolovoza 2023. javni dug bio je viši za 4,4%, a u odnosu na kraj 2023. dug opće države povećan je za 1,7 mlrd. eura ili 3,4%. Rast duga opće države u promatranom razdoblju posljedica je isključivo rasta zaduživanja središnje države. Naime, ostale sastavnice podsektora opće države (fondovi socijalne sigurnosti i lokalna država) zabilježile su smanjenje duga na godišnjoj razini. Središnja država s ukupnim dugom od gotovo 49 mlrd. eura čini 98,1% ukupnog javnog duga.
Uz napomenu da su podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni samo za nekonsolidirani dug opće države, u strukturi duga prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti (obveznice) na koje se odnosi oko 65%. Slijede krediti i depoziti (s oko 30%) te na kraju kratkoročni dužnički vrijednosni papiri. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.
Prema podacima o strukturi duga, na kraju kolovoza 2024, unutarnji dug opće države iznosio je gotovo 35 mlrd. eura (+2,3% u odnosu na kraj 2023.), te je činio 70% ukupnog duga. Inozemni dug opće države je uz povećanje za 6% u odnosu na kraj 2023. krajem kolovoza iznosio gotovo 15 mlrd. eura.
Promatrano u relativnom izrazu, ukupan dug opće države na kraju drugog tromjesečja 2024. godine iznosio je 60,1% BDP-a i bio je 1,8 postotnih bodova niži u odnosu na kraj 2023. Povoljna kretanja u dinamici javnog duga rezultat su povoljnih gospodarskih aktivnosti odnosno izraženog rasta nominalnog BDP-a. Nastavak rasta potrošnje i BDP-a zadržavat će, prema našim projekcijama, manjak proračuna opće države unutar kriterija iz Maastrichta odnosno unutar 3% BDP-a dok bi relativni omjer javnog duga i BDP-a trebao lagano klizati prema nižim razinama te već za ovu godinu očekujemo relativni pokazatelj na razini blago ispod 60% BDP-a.
U tom kontekstu, Jesenski paket europskog semestra, koji je Europska komisija objavila prošli tjedan, a označava početak novog ciklusa europskog semestra, sadrži i mišljenje o proračunskim planovima za 2025. godinu. U mišljenjima se iznosi Komisijina ocjena usklađenosti nacrta proračuna država članica fiskalnim pravilima EU-a, a sadrže i preporuke za pojedine zemlje koje je Vijeće Europske unije donijelo tijekom prethodnog ljeta. Moguća su tri ishoda procjene za nacrte proračunskih planova: mogu biti u skladu s preporukama Vijeća, općenito usklađeni s njima ili može postojati rizik od neusklađenosti s preporukama Vijeća. Kako je objavljeno, Hrvatski nacrt proračuna je, uz Grčku, Cipar, Latviju, Sloveniju, Slovačku, Italiju i Francusku procijenjen da je usklađen s fiskalnim preporukama specifičnim za pojedine zemlje, budući da su njihovi neto rashodi predviđeni unutar zadanih ograničenja. Nadalje, prema navodima iz Komisije, očekuje se da će rashodi financirani bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) i drugih fondova EU-a pridonijeti ekspanzivnom fiskalnom stajalištu s više od ½% BDP-a u Latviji, Slovačkoj, Grčkoj i Hrvatskoj.
