GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Državne financije iduće godine poprilično ovise o povlačenju novca iz EU

Državne financije iduće godine poprilično ovise o povlačenju novca iz EU
PRORAČUN
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 26.09.2020 / 08:58
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Uz gospodarski oporavak, presudan utjecaj na kretanje proračuna imat će povlačenje novca iz europskih fondova, uključujući i novi instrument Nove generacije, ne samo u idućoj godini, već tijekom cijelog projiciranog razdoblja do 2023. godine.

Ukupni prihodi proračuna, kako stoji u smjernicama za izradu proračuna koje je predstavio ministar financija Zdravko Marić, nagodinu će iznositi 147,1 milijardu kuna, što je 25 milijardi kuna više nego ove godine. U odnosu na ‘regularnu’ 2019. godinu, pak, povećani su za sedam milijardi kuna. Pritom najviše rastu prihodi od pomoći, koji se najvećim dijelom odnose na sredstva fondova EU: iznosit će 25,1 milijardu kuna, sedam milijardi kuna više nego ove godine, a u odnosu na 2019. godinu bit će povećani za čak 10,3 milijarde kuna. Od ostalih prihoda, razinu iz prošle, pretkrizne godine trebali bi gotovo doseći i prihodi od PDV-a, s rastom od 23,9 posto iznosit će 54,1 milijardu kuna, tek 700 milijuna kuna manje nego lani.

Uglavnom zahvaljujući pojačanom povlačenju novca iz fondova EU, Vlada će si moći priuštiti i povećanje rashoda od 10,4 milijarde kuna (7,1 posto), pa će ukupno iznositi 157,6 milijardi kuna. Pritom će najviše rasti izdaci za materijalne rashode, 16,6 posto ili za 2,3 milijarde kuna, a najveći dio tog povećanja bit će financiran iz europskih fondova. Za te potrebe povući se će 9,1 milijardu kuna, 1,8 milijardi više nego ove godine, a bit će iskorišteni za “sanaciju šteta uzrokovanih potresom, na materijalne rashode u ustanovama u zdravstvu u državnom vlasništvu”, kao i na ostale projekte i aktivnosti u sklopu Operativnog programa konkurentnost i kohezija.

Drugi važan trošak za proračun predstavlja kompenzacija prihoda lokalnim jedinicama zbog smanjenja poreza na dohodak. Za tu svrhu Vlada je namijenila 2,2 milijarde kuna. Na pomoći iz proračuna iduće će godine ukupno otići čak 33,6 milijardi kuna, što je 6,5 milijardi kuna više nego ove godine. Osim za pomoć lokalnim jedinicama, povećanje uključuje i dodatna izdvajanja za doprinos proračunu EU, zatim sredstva izravnanja za decentralizirane funkcije županija, kao i rashoda za zaposlene u osnovnom i srednjem školstvu, a ona će u odnosu na 2020. rasti za 377,7 milijuna kuna.

Kada je riječ o rashodima za zaposlene, Vlada očito računa na uspješne pregovore sa sindikatima. Ti su izdaci planirani u iznosu od 23,6 milijardi kuna, što je 1,3 milijarde kuna više nego ove godine.

Rashodi za mirovine, kao posljedica redovitog usklađivanja, rast će za 1,2 milijarde kuna, a sredstva za socijalnu pomoć povećat će se za 407,5 milijuna kuna.

Imajući u vidu iskustvo iz proteklih godina, a koje govori da je povlačenje novca iz EU na kraju značajno manje od plana, nameće se pitanje koliko je doista realno očekivati da će Vlada u 2021. godini ostvariti ove prilično ambiciozne najave. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta kaže kako doista postoji sistemski problem kod planiranja proračuna, da se stalno precjenjuju prihodi iz europskih fondova, a riječ je o milijardama kuna.

- Kako su ti prihodi na kraju manji od plana, smanjuju su i rashodi za koje su predviđeni. To ne utječe na povećanje deficita, što je za Ministarstvo financija sigurno vrlo važno, ali činjenica jest da je nužno bolje planiranje u slučaju povlačenja novca iz EU - kaže Nestić. Dodaje kako ne isključuje mogućnost da je planiranje popravljeno.

Tagovi: Zdravko Marić, proračun, fondovi EU, instrument Nove generacije, proračun
PROČITAJ I OVO
Hrvatska među 17 članica EU s viškom u proračunu u 2019.
PRORAČUN
Hrvatska među 17 članica EU s viškom u proračunu u 2019.
BRUXELLES - Hrvatska je uz još 16 zemalja Europske unije (EU) u 2019. bilježila višak u proračunu, ali je javni dug bio iznad gornje propisane granice od 60 posto BDP-a, pokazala je u četvrtak druga procjena Eurostata.
Svjetska banka: Pandemija snažno ekonomski pogađa zapadni Balkan
POSLJEDICE
Svjetska banka: Pandemija snažno ekonomski pogađa zapadni Balkan
WASHINGTON - Države zapadnog Balkana će u 2020. zbog pandemije prouzročene koronavirusom doživjeti realni pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 4,8 posto, a najteže će posljedice osjetiti Crna Gora, Kosovo i Albanija, procjenjuje se u najnovijoj analizi Svjetske banke (WB).
Zemlje EU-a znatno povećale zaduživanje u drugom tromjesečju
DUG
Zemlje EU-a znatno povećale zaduživanje u drugom tromjesečju
BRUXELLES - Javni dug u Europskoj uniji i eurozoni snažno je porastao u drugom tromjesečju zbog pojačanih potreba zemalja za financiranjem kako bi se ublažile posljedice pandemije koronavirusa, pokazalo je u četvrtak izvješće Eurostata.
Plenković: Do kraja godine ukupno 7,5 milijardi kuna za plaće
PLAĆE
Plenković: Do kraja godine ukupno 7,5 milijardi kuna za plaće
ZAGREB - Premijer Andrej Plenković rekao je u četvrtak na sjednici vlade da će ukupna državna izdvajanja za plaće radnika u privatnom sektoru do kraja godine dosegnuti 7,5 milijardi kuna.
Raspoloženje njemačkih potrošača narušeno širenjem zaraze
PESIMIZAM
Raspoloženje njemačkih potrošača narušeno širenjem zaraze
BERLIN - Raspoloženje njemačkih potrošača pogoršano je zbog naglog porasta broja novozaraženih koronavirusom i straha od novog 'lockdowna', pokazalo je u četvrtak najnovije istraživanje agencije GfK.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE