Domaća potražnja i obnova Zagreba ublažit će ekonomski pad

Za Hrvatsku MMF pak očekuje iznimno snažan pad gospodarstva, od čak 9 posto u ovoj godini, što je više nego u svim usporedivim zemljama iz skupine gospodarstava u nastajanju, u koju ulaze Rusija, Turska, Poljska, Rumunjska, Ukrajina, Mađarska, Bjelorusija, Bugarska i Srbija.

U ranijim prognozama, prije izbijanja epidemije, MMF je za Hrvatsku u 2020. predviđao rast od 2,7 posto, pa je očito da je korekcija predviđanja ogromna, iznosi gotovo 12 postotnih bodova prema dolje. Ipak, već u 2021., misle, trebao bi uslijediti oporavak, uz stopu rasta od 4,9 posto. MMF očekuje stopu nezaposlenosti od 11,5 posto, te manjak na tekućem računu platne bilance od 4 posto BDP-a. Premijer Andrej Plenković jučer je na pitanje o MMF-ovoj procjeni pada hrvatskoga BDP-a od devet posto, rekao kako »procjene raznih institucija variraju i da će negativnih efekata sigurno biti, a da je važno zadržati mogućnost financiranja Vladinih mjera i normalno funkcioniranje države.«

Što se tiče mogućeg smanjenja plaća u javnom sektoru, kazao je da Vlada želi da »smjer racionalizacije bude takav da se ide dogovorno sa socijalnim partnerima u pravcu koji je jedan od načina osiguranja sredstava za funkcioniranje«. Na primjedbu da se taj dogovor trenutno ne čini izvjesnim, kaže da su u medijima prisutne informacije koje su »doslovno vrsta pabirčenja«, te da se neće »osvrtati na informacije koje nisu točne«, aludirajući na medijske najave da se jučer trebao održati sastanak u Vladi o smanjenju plaća u javnom sektoru. Rekao je i da Vlada ne vidi na koga se točno misli kada se spominju eventualne zloporabe te da je to eksplicitno pitao jednog čelnika sindikalnih središnjica, ali da nije dobio odgovor.

- Ako nekom date naknadu od 3.250 kuna po radniku, on to ne može ne proslijediti jer je to zakonski minimalna plaća, pa ne vidim marginu za neku vrstu manipulacije, rekao je premijer. Najavio je i da će HZZ objaviti popis svih pravnih osoba koje su tražile tu vrstu naknade. Ključno je da tu budemo maksimalno transparentni i da se točno zna koje su tvrtke tražila i dobile naknadu, kazao je Plenković.

Za više od 80 tisuća tvrtki isplaćene su 1,3 milijarde kuna.

O snažnim procjenama pada hrvatskog BDP-a od strane MMF-a pitali smo i struku. Prof. dr. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu kaže za Novi list da ne misli da će pad biti toliki, no sve će, kaže, ovisiti o duljini trajanja zdravstvene krize. Trebamo se, veli, što je više moguće osloniti na domaću potražnju jer se jedino tako može ublažiti snažniji pad.

- Ne treba stvarati paniku. Zbog turizma ćemo jako pasti, kao i zbog poremećaja u robnom izvozu, smanjenja osobne potrošnje, ali i investicija koje su dobrim dijelom sada obustavljene. Vlada je svojim mjerama ipak podržala dohodak najugroženijeg dijela stanovništva, što bi dakle osobnu potrošnju ipak trebalo održavati na odgovarajućoj razini. U lipnju bi mogli krenuti investicijski procesi obnove Zagreba nakon potresa, i to bi moglo potrajati cijelo ljeto, pa prema jeseni, te pozitivno utjecati na ekonomska kretanja.

Što prije krenemo u proces obnove, efekti na pad BDP-a će biti manji. Ako zdravstvena kriza i prestane do ljeta, teško da će biti dolaska stranih gostiju, ali ovisno o spremnosti države da »žrtvuje« ciljanu razinu javnog duga, država može podijeliti vaučere domaćem stanovništvu za ljetovanje, a kako bi se turistički kapaciteti stavili u funkciju i ponovo pokrenuo obrtaj novca i u drugim sektorima, rezonira Ivanov.

Ne treba sada inzistirati na niskim razinama javnog duga kao udjela u BDP-u, već treba polugu rasta javnog duga staviti u funkciju održavanja ekonomske aktivnosti i koliko-toliko očuvanja radnih mjesta.

- Jedini izlaz sada je povećanje domaće potražnje, a nju treba usmjeriti i u turizam koji je najpogođeniji, a čini gotovo 12 posto BDP-a. Zbog naše ovisnosti o turizmu, prognoze MMF-a o padu BDP-a i jesu tako drastične. Izlaz je naravno i povećanje robnog izvoza, no tu ovisimo o inozemnoj potražnji, gdje je sada sve neizvjesno, kao i o sposobnosti domaće proizvodnje da se prilagodi tekućim zahtjevima tržišta, od zaštitne opreme, lijekova itd. Mi imamo farmaceutsku industriju, kemijsku industriju, koja tu ima što ponuditi. Imamo i prehrambenu, naravno, i sve to sada ide u pravcu da se prvo zadovolji domaća potražnja, ali dio može ići i za izvoz, smatra Ivanov.

Na pitanje koliko HNB ima prostora još da brani tečaj kune, koji se sada vrti oko 7,60 kuna za euro, no uz konstantne devizne intervencije središnje banke, Ivanov odgovara da su devizne rezerve stvarno visoke te da bez daljnjeg HNB može još dugo braniti tečaj. Nema stoga mjesta panici, tim više što i ona izaziva poremećaje koje se želi spriječiti, tumači.

U konačnici, kaže, možemo sklopiti i stand by aranžman s MMF-om. Ivanov ističe da je cijela Europa, a pogotovo eurozona, izloženija ovoj krizi zbog snažne povezanosti odnosno ovisnosti o međunarodnim lancima proizvodnje, dok američko i japansko gospodarstvo ima viši stupanj samodostatnosti, stoga će oni ovu krizu manje osjetiti. Europa se, veli, trudi proizvodnju vratiti natrag, no pitanje je hoće li joj, u kojem intenzitetu i roku, to poći za rukom. Sve to je u slučaju Hrvatske još i dodatno naglašeno, zaključuje.