Ove godine takva kretanja izostaju zbog promijenjenih uvjeta poslovanja i života općenito koji na najnižu razinu smanjuju fizičku interakciju, kretanja, putovanja, a time i potrošnju, odnosno poslovnu aktivnost većine djelatnosti. U takvim je uvjetima normalno očekivati rast nezaposlenosti koji svakodnevno pokazuju podaci Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje.
Pojačan priljev na HZZ vidljiv je u drugom dijelu ožujka, a od 27. ožujka dnevno povećanje broja nezaposlenih iznosi više od tisuću (u prosjeku 1300). Do 8. travnja broj nezaposlenih dosegnuo je 150.372, što je 12.395 više nego krajem veljače te 9730 više nego prije osam dana odnosno krajem ožujka. U godišnjoj usporedbi, krajem ožujka broj nezaposlenih se unatoč rastu u drugom dijelu mjeseca još uspio zadržati na godišnjem trendu pada, ali sa znatno nižom stopom nego mjesec dana prije (-2,3% prema -11,2% u veljači). Kako je krajem prošlogodišnjega travnja bilo 131.090 nezaposlenih, 19.282 manje nego 8. travnja ove godine, očito je da će se u travnju godišnji padajući trend prekinuti nakon uzastopna 72 mjeseca pada.
Vidljivo je i znatno smanjenje potražnje za radom, i to u vrijeme kad poslodavci najviše traže radnike. Krajem ovogodišnjega ožujka bilo je 45% manje traženih radnika posredovanjem HZZ-a nego godinu dana prije, a u prvih osam dana travnja potražnja se smanjila za još 38%. Smanjenu potražnju za radnicima pokazuje i OVI indeks (broj online oglasa za posao) koji se u ovogodišnjemu ožujku smanjio za 23,3% u odnosu na ožujak 2019., a u odnosu na prethodni mjesec za 18,5% (desezonirano).
Prve izravne mjere za očuvanje radnih mjesta, koje su obuhvaćale potpore u iznosu minimalne plaće (3.250 kuna za ožujak), u novom su krugu mjera povećane do 4 tisuće kuna (za travanj i svibanj) uz oslobođenje plaćanja doprinosa na te plaće, što bi trebalo usporiti rast nezaposlenih, odnosno poslodavcima omogućiti u većoj mjeri zadržavanje zaposlenih.
Kako podaci HZZ-a pokazuju ublažavanje dnevnoga rasta broja nezaposlenih posljednja tri dana, može se zaključiti da je donesena mjera zasad spriječila veći rast nezaposlenosti. Prema posljednjim informacijama, 94 tisuće poslodavaca tražilo je te potpore za oko 550 tisuća zaposlenih, dakle za nešto više od trećine ukupno zaposlenih.
