GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Dnevni migranti: Ne želimo plaćati poreze u Hrvatskoj

Dnevni migranti: Ne želimo plaćati poreze u Hrvatskoj
SINDIKAT
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 15.09.2021 / 09:00
Autor: SEEbiz / Večernji list
ZAGREB - Nakon što se više stotina tisuća hrvatskih građana zaposlilo u inozemstvu bilo je samo pitanje trenutka kad ćemo dobiti i sindikat migranata.

Led su probili Varaždinci koji zbijaju redove jer su ljudi koji su se zaposlili u Austriji i Sloveniji, bilo kao dnevni migranti ili trajnije, počeli dobivati rješenja da plate porez i u Hrvatskoj. U Varaždinskoj županiji i Međimurju broj dnevnih migranata mjeri se u tisućama i svi su oni vjerovali da plaćanjem poreza u zemlji u kojoj rade nemaju obveza prema Hrvatskoj, piše Večernji list.

To, međutim, baš i nije tako. Prema našim propisima, svi hrvatski državljani, porezni rezidenti, koji primaju neki dohodak iz inozemstva ili u inozemstvu, moraju o tome informirati poreznu upravu. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju sve su se države članice obvezale da će međusobno razmjenjivati podatke o plaćama, mirovinama, kamatama i imovini koje su državljani jedne države članice ostvarili na području druge. Trebalo je vremena da se sustav razmjene podataka uhoda, no sada je zaživio u punoj mjeri tako da osobe koje su prijašnjih godina ostvarivale bilo kakav inozemni dohodak mogu očekivati pozive iz Porezne uprave. U Zagreb su stigle brojne liste s imenima svih hrvatskih državljana koji su 2017., 2018. i 2019. godine ostvarili dohodak u inozemstvu.

Nakon što dobiju liste, poreznim vlastima treba neko vrijeme da imena upare s našim OIB-om te provjere porezni status svakog državljanina s liste. Ljudi koji su se odjavili iz Hrvatske te su postali porezni rezidenti zemlje u kojoj rade mogu biti mirni, no pozive i porezna rješenja dobivaju oni koji nisu regulirali svoj status. Rezidentnost zapravo određuje mjesto plaćanja poreza, u 90 posto slučajeva porezi se isključivo plaćaju u zemlji u kojoj je dohodak ostvaren, no u 10 posto slučajeva pravo na oporezivanje polažu dvije države, ona u kojoj čovjek radi i druga u kojoj je porezni rezident.

Samac koji izvan Hrvatske provede više od 183 dana u godini bez problema dobiva ispisnicu iz hrvatskog registra. Osoba koja u Hrvatskoj ima kuću ili stan, djecu koja idu u školu, ovdje ostvaruje dohotke od najma imovine, koristi zdravstveno osiguranje i slično, ostaje hrvatski rezident bez obzira na to što radi ili živi u Austriji, Sloveniji... Na status rezidentnosti ne utječe samo duljina izbivanja iz zemlje, već i to gdje se nalazi sjedište životnih interesa poreznog obveznika, gdje mu je obitelj i slično. Nesporno je da je kod dnevnih migranata ono u Hrvatskoj. Sve više država uključuje se u sustav razmjene podataka tako da u Zagreb ne dolaze podaci samo iz EU već i šire, odnedavno na primjer stižu liste i s dohocima ljudi iz Japana, Emirata... Koliko je hrvatskih državljana ostvarivalo neke dohotke u inozemstvu znat će se kad se obrade svi pristigli podaci.

Prema ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, nitko ne plaća porez dva puta na isti dohodak, no države imaju pravo dooporezivati razliku poreza za svoje rezidente. Plaće u Sloveniji, Austriji ili nekoj trećoj zemlji veće su nego u Hrvatskoj i time nastaje problem. Pojednostavljeno, na puni dohodak koji je primljen u inozemstvu hrvatska porezna uprava mora primijeniti naše porezne stope te od dobivene obveze oduzeti poreze plaćene u drugim zemljama. Hrvatskom se rezidentu priznaje pravo na osobni odbitak, uzdržavane članove obitelji i druge porezne olakšice koje imaju ljudi zaposleni u Hrvatskoj. Ako se pokaže da osoba prima inozemne dohotke nekoliko godina, razlika može biti golema – i do 250.000 kuna – na što je upozorio i prvi čovjek sindikata migranata Franjo Lazar koji će tražiti pomoć i u Saboru.

Porezna uprava poziva sve koji su proteklih godina ostvarili neki dohodak u inozemstvu, a nisu se odjavili iz registra poreznih obveznika, da ga sami prijave čak i ako kasne nekoliko godina jer će tako izbjeći plaćanje kamata i prekršajni postupak. Sindikat migranata tvrdi da su nekim ljudima stigle ovrhe na imovinu a da ih prije toga nitko nije obavijestio. Poreznici kažu da za svako izdano rješenje posjeduju potvrdu iz pošte da su na adresu obveznika poslali ili obavijest da se jave ili rješenje. Rješenje se, inače, dostavlja dva puta i ono nakon druge dostave postaje izvršno. Mirovinski se doprinosi, prema međunarodnim pravilima, plaćaju u zemlji u kojoj radnik radi neovisno o državljanstvu ili rezidentnosti.

Hrvatska primjenjuje međunarodno načelo oporezivanja svjetskog dohotka prema kojemu hrvatski porezni rezidenti moraju prijaviti Poreznoj upravi RH sav dohodak koji ostvare u Hrvatskoj i ostatku svijeta.

Prema Zakonu o porezu na dohodak i većini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezna obveza u RH umanjit će se za eventualno plaćeni porez u inozemstvu, objašnjavaju u Poreznoj upravi. Kako bi se poreznom rezidentu u tuzemnu poreznu obvezu uračunao porez plaćen u inozemstvu, mora dostaviti potvrdu o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu u drugoj državi, koju će pribaviti od inozemnog poreznog tijela. Potvrdom o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu smatra se i informacija koju je PU možebitno zaprimila od nadležnog tijela druge države kroz sustav međunarodne razmjene informacija. Ako potvrda nije dostavljena, RH će oporezovati dohodak rezidenta bez uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu.

Tagovi: sindikat dnevnih migranata, Franjo Lazar, dnevni migranti
PROČITAJ I OVO
Potrošači u Italiji optimistični, poslovni čelnici suzdržani
OPTIMIZAM
Potrošači u Italiji optimistični, poslovni čelnici suzdržani
RIM - Poslovna klima u Italiji u rujnu je pogoršana drugi mjesec zaredom, ali je povjerenje potrošača skočilo na najvišu razinu u više od 23 godine, pokazali su u petak podaci statističkog ureda ISTAT-a.
Poslovna klima u Njemačkoj pogoršana i u rujnu
TREND
Poslovna klima u Njemačkoj pogoršana i u rujnu
BERLIN - Očekivanja poslovnih čelnika u Njemačkoj pogoršana su u rujnu treći mjesec zaredom zbog pada aktivnosti u industriji pod utjecajem tvrdokornih problema u nabavnim lancima, pokazalo je u petak istraživanje instituta Ifo.
Ugodno iznenađenje: Zaposlenost rasla i u kolovozu
TRŽIŠTE RADA
Ugodno iznenađenje: Zaposlenost rasla i u kolovozu
ANALIZA - Prema podacima DZS-a, na kraju kolovoza broj ukupno zaposlenih iznosio je 1.588.965 osoba što je za 0,1% više u odnosu na srpanj, dok je u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih bio viši za 2,1%.
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura
ZELENO SVJETLO
Vlada prihvatila alokaciju MMF-ovih posebnih prava vučenja vrijednih 828,2 mln eura

ZAGREB - Vlada je u četvrtak donijela odluku o prihvaćanju sredstava na osnovi opće alokacije posebnih prava vučenja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), a riječ je o 828,2 milijuna eura, koja se ne mogu koristiti za financiranje obaveza javnog sektora.

Marić osniva 14 novih odjela zbog eura
POTEZI
Marić osniva 14 novih odjela zbog eura
ZAGREB - Pored još nepoznatih efekata koje će na Hrvatsku imati uvođenje eura, zasad je jedino sigurno da će prelazak na zajedničku europsku valutu kao posljedicu imati povećanje broja rukovoditelja na razini Ministarstva financija, a moguće i nova zapošljavanja.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE