GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj mogli bi ostati bez posla

Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj mogli bi ostati bez posla
CRNE PROGNOZE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.03.2020 / 09:14
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Ako pandemija koronavirusa potraje, posljedice će (i) na hrvatskom tržištu rada biti vrlo teške. Kako upozorava dio ekonomista, brojno stanje na burzi rada, na kojoj je trenutno prijavljeno oko 135.000 ljudi, moglo bi se i više nego udvostručiti, odnosno na nju bi se moglo prijaviti i do 150.000 novih nezaposlenih.

Riječ je samo o preliminarnim procjenama, jer nitko u ovom trenutku još ne može prognozirati ni koliko će pandemija trajati, ni koje će biti njezine posljedice. No, već je sada jasno da se ovdje radi o snažnom udaru na hrvatsko gospodarstvo, kao i da će taj šok potresti i hrvatsko tržište rada. Pritom se teško suzdržati od povlačenja usporedbi s posljednjom recesijom, u kojoj je Hrvatska provela šest godina, a tijekom kojih se vojska nezaposlenih svakodnevno povećavala.

- Teško je u ovom trenutku procjenjivati što će se događati na hrvatskom tržištu rada. Posljedice neće biti iste ako ovakvo stanje potraje mjesec ili dva ili ako pandemija bude trajala tri ili više mjeseci - kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije za Jutarnji list.

Prema njegovu mišljenju, "blaži scenarij", onaj koji se temelji na očekivanju da kriza koju je izazvao koronavirus neće trajati dulje vrijeme, značio bi da će se broj nezaposlenih u Hrvatskoj povećati za 40.000 do 50.000. Uglavnom je riječ o onima čija su radna mjesta u uslužnom sektoru, a koja će pandemija koronavirusa barem na neko vrijeme ugasiti. Radi se ponajprije o ugostiteljstvu, turizmu, trgovini i prijevozu, gdje su poslodavci već najavili otpuštanja ili čak krenuli s njima, ali i o sektoru kulture i umjetnosti.

No, u crnom scenariju, koji se zasniva na pretpostavci da bi pandemija koronavirusa mogla potrajati dulje vrijeme i uzrokovati ozbiljne ekonomske poremećaje, udar na tržište rada bio bi i znatno jači, kaže Bejaković. U tom scenariju, naime, broj nezaposlenih mogao bi se povećati i za oko 100.000 ljudi, a moguće je da bi narastao i do 150.000 ljudi.

Ovdje valja voditi računa i o tome da bi kriza izazvana koronavirusom mogla dovesti do povratka dijela hrvatskih iseljenika, koji su prethodnih godina bolje sutra potražili u Njemačkoj, Irskoj i drugim razvijenijim članicama EU. Naime, većina njih je, upozoravaju ekonomisti, zaposlena na labavim ugovorima o radu, a i među posljednjima su koji su došli u tamošnje tvrtke, što ih, u osnovi, čini i najizglednijim kandidatima za otkaze. Kako kriza zbog koronavirusa trese i te zemlje, realno je očekivati da će se dio njih vratiti u Hrvatsku i prijaviti na burzu rada. - Sve će ovisiti o trajanju krize - poručuje Bejaković.

I Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da je ključ u trajanju zdravstvene krize koja se već prelila i na ekonomski teren. Dodaje kako je tu još puno nepoznanica, no strahuje da će se posljedice pandemije koronavirusa itekako osjetiti na hrvatskom tržištu rada.

- Ako kriza bude trajala kratko, nekoliko mjeseci, onda će dio ljudi ostati bez posla, ali nadam se da se ipak neće raditi o ogromnom broju. No, ako kriza bude trajala dulje vrijeme, onda je to druga priča jer će značiti vrlo duboku recesiju i gubitak velikog broja radnih mjesta - kaže Nestić.

Smatra i da bi se novi recesijski udar, za razliku od posljednjeg, mogao odraziti i na zaposlenost u javnom sektoru. Naime, država će se suočiti s padom prihoda, dok će dio servisa javnoga sektora silom prilika raditi manje nego sada, pa je, po njemu, upitno hoće li se svi zaposleni u tim resorima uopće moći financirati. S druge strane, u pojedinim resorima, poput zdravstva, već je vidljiv nedostatak kadrova i prenapregnutost kapaciteta, pa bi se u tom sektoru broj zaposlenih mogao i povećati, čak i kroz premještanja drugih u taj sektor.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) jučer su nam kratko odgovorili kako nemaju povećan priljev nezaposlenih te ističu da stanje na tržištu rada prate na dnevnoj bazi. HZZ je jučer objavio i mjere koje korisnicima omogućavaju da se na burzu rada prijavljuju putem e-maila.

"Za sada nije zabilježen povećan priljev u nezaposlenost zbog otpuštanja radnika s obzirom na to da poslodavci koji trenutno imaju teškoće u poslovanju očekuju primjenu Vladinih mjera koje će biti usmjerene na očuvanje radnih mjesta", zaključuje se u odgovoru HZZ-a.

Tagovi: hrvatsko tržište rada, koronavirus, Predrag Bejaković, Institut za javne financije, Damir Novotny, Hrvatski zavod za zapošljavanje
PROČITAJ I OVO
Javni dug Srbije u februaru 49,1 odsto BDP-a
ZADUŽENOST
Javni dug Srbije u februaru 49,1 odsto BDP-a
BEOGRAD - Udeo javnog duga u bruto domaćem proizvodu Srbije u februaru 2020. iznosi 49,1 odsto, što je povećanje za 0,2 odsto u odnosu na januar ove godine kada je iznosio 48,9 odsto, podaci su koje je danas objavilo Ministarstvo finansija.
Zašto usred ekonomske krize u Koreji i Japanu nezaposlenost ne raste?
TRŽIŠTE RADA
Zašto usred ekonomske krize u Koreji i Japanu nezaposlenost ne raste?
SEUL, TOKIO –  I dok je usred krize rast nezaposlenosti česta pojava u zapadnim ekonomijama, zbog smanjenog zapošljavanja i pojačanog otpuštanja u poduzećima, Japan i Koreja imaju drugačija kulturološka obilježja.
DIHK: Njemačka ekonomija treba još jedan paket poticaja
POTICAJI
DIHK: Njemačka ekonomija treba još jedan paket poticaja
BERLIN - Njemačko gospodarstvo treba još jedan paket poticaja kako bi prebrodilo krizu koju je prouzročila pandemija koronavirusa, poručilo je vladi udruženje industrijske i trgovinske komore (DIHK).
Zalihe industrijskih proizvoda pale su i na mjesečnoj i na godišnjoj razini
TREND
Zalihe industrijskih proizvoda pale su i na mjesečnoj i na godišnjoj razini
ZAGREB - Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima bile su u veljači 2,7 posto manje u odnosu na prethodni mjesec, dok su na godišnjoj razini smanjene za 6,5 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Rohani: Iran 11. travnja nastavlja s gospodarskim aktivnostima
NAJAVE
Rohani: Iran 11. travnja nastavlja s gospodarskim aktivnostima
TEHERAN - Iranski predsjednik Hasan Rohani najavio je u nedjelju da će se "niskorizične" gospodarske aktivnosti nastaviti 11. travnja u zemlji koja je najsnažnije pogođena koronavirusom na području Bliskog istoka.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE