GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj mogli bi ostati bez posla

Deseci tisuća ljudi u Hrvatskoj mogli bi ostati bez posla
CRNE PROGNOZE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 20.03.2020 / 09:14
Autor: SEEbiz / Jutarnji list
ZAGREB - Ako pandemija koronavirusa potraje, posljedice će (i) na hrvatskom tržištu rada biti vrlo teške. Kako upozorava dio ekonomista, brojno stanje na burzi rada, na kojoj je trenutno prijavljeno oko 135.000 ljudi, moglo bi se i više nego udvostručiti, odnosno na nju bi se moglo prijaviti i do 150.000 novih nezaposlenih.

Riječ je samo o preliminarnim procjenama, jer nitko u ovom trenutku još ne može prognozirati ni koliko će pandemija trajati, ni koje će biti njezine posljedice. No, već je sada jasno da se ovdje radi o snažnom udaru na hrvatsko gospodarstvo, kao i da će taj šok potresti i hrvatsko tržište rada. Pritom se teško suzdržati od povlačenja usporedbi s posljednjom recesijom, u kojoj je Hrvatska provela šest godina, a tijekom kojih se vojska nezaposlenih svakodnevno povećavala.

- Teško je u ovom trenutku procjenjivati što će se događati na hrvatskom tržištu rada. Posljedice neće biti iste ako ovakvo stanje potraje mjesec ili dva ili ako pandemija bude trajala tri ili više mjeseci - kaže Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije za Jutarnji list.

Prema njegovu mišljenju, "blaži scenarij", onaj koji se temelji na očekivanju da kriza koju je izazvao koronavirus neće trajati dulje vrijeme, značio bi da će se broj nezaposlenih u Hrvatskoj povećati za 40.000 do 50.000. Uglavnom je riječ o onima čija su radna mjesta u uslužnom sektoru, a koja će pandemija koronavirusa barem na neko vrijeme ugasiti. Radi se ponajprije o ugostiteljstvu, turizmu, trgovini i prijevozu, gdje su poslodavci već najavili otpuštanja ili čak krenuli s njima, ali i o sektoru kulture i umjetnosti.

No, u crnom scenariju, koji se zasniva na pretpostavci da bi pandemija koronavirusa mogla potrajati dulje vrijeme i uzrokovati ozbiljne ekonomske poremećaje, udar na tržište rada bio bi i znatno jači, kaže Bejaković. U tom scenariju, naime, broj nezaposlenih mogao bi se povećati i za oko 100.000 ljudi, a moguće je da bi narastao i do 150.000 ljudi.

Ovdje valja voditi računa i o tome da bi kriza izazvana koronavirusom mogla dovesti do povratka dijela hrvatskih iseljenika, koji su prethodnih godina bolje sutra potražili u Njemačkoj, Irskoj i drugim razvijenijim članicama EU. Naime, većina njih je, upozoravaju ekonomisti, zaposlena na labavim ugovorima o radu, a i među posljednjima su koji su došli u tamošnje tvrtke, što ih, u osnovi, čini i najizglednijim kandidatima za otkaze. Kako kriza zbog koronavirusa trese i te zemlje, realno je očekivati da će se dio njih vratiti u Hrvatsku i prijaviti na burzu rada. - Sve će ovisiti o trajanju krize - poručuje Bejaković.

I Danijel Nestić iz zagrebačkog Ekonomskog instituta smatra da je ključ u trajanju zdravstvene krize koja se već prelila i na ekonomski teren. Dodaje kako je tu još puno nepoznanica, no strahuje da će se posljedice pandemije koronavirusa itekako osjetiti na hrvatskom tržištu rada.

- Ako kriza bude trajala kratko, nekoliko mjeseci, onda će dio ljudi ostati bez posla, ali nadam se da se ipak neće raditi o ogromnom broju. No, ako kriza bude trajala dulje vrijeme, onda je to druga priča jer će značiti vrlo duboku recesiju i gubitak velikog broja radnih mjesta - kaže Nestić.

Smatra i da bi se novi recesijski udar, za razliku od posljednjeg, mogao odraziti i na zaposlenost u javnom sektoru. Naime, država će se suočiti s padom prihoda, dok će dio servisa javnoga sektora silom prilika raditi manje nego sada, pa je, po njemu, upitno hoće li se svi zaposleni u tim resorima uopće moći financirati. S druge strane, u pojedinim resorima, poput zdravstva, već je vidljiv nedostatak kadrova i prenapregnutost kapaciteta, pa bi se u tom sektoru broj zaposlenih mogao i povećati, čak i kroz premještanja drugih u taj sektor.

Iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) jučer su nam kratko odgovorili kako nemaju povećan priljev nezaposlenih te ističu da stanje na tržištu rada prate na dnevnoj bazi. HZZ je jučer objavio i mjere koje korisnicima omogućavaju da se na burzu rada prijavljuju putem e-maila.

"Za sada nije zabilježen povećan priljev u nezaposlenost zbog otpuštanja radnika s obzirom na to da poslodavci koji trenutno imaju teškoće u poslovanju očekuju primjenu Vladinih mjera koje će biti usmjerene na očuvanje radnih mjesta", zaključuje se u odgovoru HZZ-a.

Tagovi: hrvatsko tržište rada, koronavirus, Predrag Bejaković, Institut za javne financije, Damir Novotny, Hrvatski zavod za zapošljavanje
PROČITAJ I OVO
Šef Siemensa: Kina se vrlo brzo oporavila
OPORAVAK
Šef Siemensa: Kina se vrlo brzo oporavila
NEW YORK - Poslovne aktivnosti u Kini brzo su se oporavile od početka zdravstvene krize koja se odnosi na koronavirus, izjavio je u četvrtak glavni izvršni direktor Siemensa Joe Kaeser.
NBS hvalospevima o osam godina Tabaković na čelu centralne banke
GUVERNER
NBS hvalospevima o osam godina Tabaković na čelu centralne banke
BEOGRAD - Narodna banka Srbije (NBS) saopštila je danas, povodom osam godina sa guvernerkom Jorgovankom Tabaković na čelu, da je u potpunosti ispunila svoje zakonske ciljeve, odnosno da je postignuta i očuvana cenovna i finansijska stabilnost.
Njemačke industrijske narudžbe u lipnju na korak od pretpandemijske razine
NARUDŽBE
Njemačke industrijske narudžbe u lipnju na korak od pretpandemijske razine
BERLIN - Njemačke industrijske narudžbe snažno su porasle u lipnju, drugi mjesec zaredom, odražavajući oporavak domaće i strane potražnje od teških posljedica koronakrize, pokazali su u četvrtak podaci statističkog ureda.
Švedski ekonomski pad najmanji u EU
BOLJI OD PROSJEKA
Švedski ekonomski pad najmanji u EU
STOCKHOLM - Pandemija koronavirusa ja manje pogodila ekonomiju Švedske u odnosu na druge države Europske unije. U ovoj zemlji ekonomski pad od travnja do lipnja iznosio je 8,6 posto u usporedbi s prethodna tri mjeseca.
Srbija u drugom kvartalu imala najveći pad BDP-a od 1999. godine
OŠTAR PAD
Srbija u drugom kvartalu imala najveći pad BDP-a od 1999. godine
BROGRAD - Srbija je pod uticajem zdravstvene krize u drugom kvartalu ove godine, prema preliminarnim podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) imala pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 6,5 odsto.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE