GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Deficit slovenskog proračuna u prvoj polovici godine 1,9 milijardi eura

Deficit slovenskog proračuna u prvoj polovici godine 1,9 milijardi eura
U MINUSU
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 30.07.2021 / 11:34
Autor: SEEbiz
LJUBLJANA - Slovenski proračun u prvoj je polovici ove godine zabilježio deficit od 1,946 milijardi eura. To je nešto više nego u istom razdoblju prošle godine, kada je dosegao 1,917 milijardi eura. Rast rashoda od 18% pridonio je većem deficitu, dok je rastom prihoda minus ublažen.

Prihodi državnog proračuna iznosili su 5,390 milijardi eura. Povećali su se uglavnom zbog poreznih prihoda koji su bili veći za 26 posto. Neporezni prihodi također su bili veći, za 16 posto. Oni su bili veći zbog 164 milijuna eura prihoda prikupljenih od koncesija danih na temelju licenci za mobilne telefone prodanih u svibnju.

Rashodi državnog proračuna u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 7,337 milijardi eura. Najviše su porasla sredstva za zaposlenike, subvencije, transferi pojedincima i kućanstvima te drugi tekući domaći transferi, objasnilo je Ministarstvo financija.

Na prihodovnoj strani prilici iz poreznih prihoda povećani su za 26 posto. Porez na dohodak povećao se za 36,6 posto. Porez na dobit veći je za 107,9 posto. Prošle godine rate avansa za 2020. bile su oslobođene plaćanja do kraja svibnja, što je, prema podacima Ministarstva, utjecalo na nižu realizaciju u 2020. i posljedično visok rast ove godine. Prihodi od poreza na dodanu vrijednost povećani su za 23,6 posto, a prihodi od trošarina za 6,3 posto.

Na rashodnoj strani obveze za isplatu plaća i doprinosa povećale su se za 14,9 posto. To je zbog napredovanja i ugovora o plaći, veće plaćene naknade za godišnji odmor, otpuštanja otpremnina i naknada za rad u rizičnim situacijama.

Izdaci za tekuće održavanje bili su manji za 20,5 posto, a izdaci za otplatu domaćih i stranih kamata za 12,8 posto. U okviru tekućih transfera subvencije su bile 32,6 posto niže. 207,6 milijuna eura namijenjeno je za povrat naknade plaće za privremeno čekanje na posao, 44,1 milijun eura za povrat naknade plaće nakon karantene i 26,8 milijuna eura za djelomične subvencije za smanjenje rada s punim radnim vremenom.

Za transfere pojedincima i kućanstvima izdvojeno je 58,7 posto više. Obiteljske naknade i roditeljske naknade povećale su se za 9,8 posto. Bilo je 48,6 posto većih transfera za socijalno osiguranje. Ostali tekući domaći transferi porasli su za 29 posto. Transferi javnim institucijama povećani su za 51,7 posto. Državni proračun doprinio je 2,2 posto manje u fondove socijalnog osiguranja.

Isplate investicijskih troškova i transfera porasle su za 29,4 posto u prvoj polovici godine. Najveći udio ovih rashoda namijenjen je kupnji i izgradnji dugotrajne imovine koja je veća za 31,4 posto. Za opremu je potrošeno 109 posto više. Uplate u proračun EU -a bile su veće za 9,6 posto. Većina povećanja ovih rashoda odnosila se na plaćanja u proračun EU -a iz bruto nacionalnog dohotka, koji su bili 18,6 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine.

Stanje duga državnog proračuna povećalo se za 138,4 milijuna eura od kraja svibnja do kraja lipnja, odnosno za 0,3 posto bruto domaćeg proizvoda na 36,501 milijardu eura. Dug se povećao zbog izdavanja trezorskih zapisa.

Prihodi konsolidirane bilance javnog financiranja u prvoj su polovici godine iznosili 10,378 milijardi eura i bili su 18,7 posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ukupni konsolidirani izdaci povećali su se za 12,2 posto, na 12,036 milijardi eura, prema srpnjačkom pregledu općih državnih trendova.

Tagovi: slovenski proračun, slovenski deficit, slovenska ekonomija, Vlada Slovenije
PROČITAJ I OVO
Brexit je povećao britansku potrošnju hrane za sedam milijardi eura
HRANA
Brexit je povećao britansku potrošnju hrane za sedam milijardi eura
LONDON - izlaska Velike Britanije iz EU-a, potrošači su u dvije godine do kraja 2021. potrošili ukupno gotovo šest milijardi funti (6,9 milijardi eura) više za hranu, pokazalo je istraživanje Sveučilišta London School of Economics. Kako javlja francuska novinska agencija AFP, među najviše pogođenima su bili siromašniji stanovnici.
Ifo: Skraćeno radno vrijeme u Njemačkoj u porastu zbog energetskih briga
ŠTEDNJA ENERGIJE
Ifo: Skraćeno radno vrijeme u Njemačkoj u porastu zbog energetskih briga
BERLIN - Uz rastuće cijene energije, broj ljudi koji rade skraćeno u Njemačkoj se ove jeseni više nego udvostručio.
Kndusen: Hrvatska bi mogla u OECD za tri do sedam godina
INTEGRACIJE
Kndusen: Hrvatska bi mogla u OECD za tri do sedam godina
ZAGREB - Najveći dio pregovora oko članstva bit će vezan za upravljanje kompanijama u državnom vlasništvu, vladavinu zakona i pravosuđe, rekao je zamjenik glavnog tajnika OECD-a.
Hrvoje Stojić novi glavni ekonomist HUP-a
KARIJERE
Hrvoje Stojić novi glavni ekonomist HUP-a
ZAGREB - Hrvoje Stojić novi je glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca.
Njemački izvoz pao i u listopadu
PAD
Njemački izvoz pao i u listopadu
BERLIN - Njemački izvoz ponovo je pao u listopadu, drugi mjesec zaredom, odražavajući smanjene isporuke u SAD i ostale članice eurozone, pokazali su u petak podaci statističkog ureda.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE