GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

De Lannoy: Za strukturne reforme treba vremena

De Lannoy: Za strukturne reforme treba vremena
MMF
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 09.06.2018 / 15:52
Autor: SEEbiz / H
SPLIT - Konstitutivna skupina Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koju čine guverneri središnjih banaka i ministri financija 15 zemalja regije i šire, u subotu je zasjedala u Podstrani kod Splita, a najviše se razgovaralo o 'fintechu', odnosu financijskog poslovanja i razvoja tehnologije.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je da se ovakvo zasjedanje visokih predstavnika 15 zemalja MMF-a i Svjetske banke svake godine održava u drugoj državi, a ovoga puta u Hrvatskoj se razgovaralo o financijskim tehnologijama, inovacijama, kriptovalutama, umjetnoj inteligenciji, pa sve do ostalih vrsta inovacija u financijskoj industriji.

Kazao je da se na to gleda iz dva kuta, jedan su same inovacije i što one donose za financijsku industriju i banke, a što za građane, te s druge strane kakve izazove predstavljaju pred regulatore.

"To je nešto što se događa i što će se nastaviti događati dosta velikom brzinom u idućim godinama i za to se svi trebaju pripremiti, kako sama industrija tako i regulatorne agencije. Zaključili smo kako trebamo imati zajedničku međunarodnu platformu jer to nisu stvari koje se mogu regulirati na nacionalnoj razini", kazao je Vujčić.

Rekao je i da 'fintech', koji postoji već desetljećima, prvenstveno poboljšava i povećava produktivnost u financijskoj industriji, za građane i poduzeća dostupnost, brzinu i jednostavnost usluga i kako to nije prvi put da se to događa samo to sada zovemo tim imenom.

Podsjetio je kako je prvi 'fintech' bio poslijeratna kreditna kartica, pa ITM (cash) mašina, potom internet, pa mobilno bankarstvo, a sada se ide korak dalje.

Progres će se nastaviti i dalje poboljšavati i tako poboljšavati dostupnost i pojeftiniti usluge za građane i poduzeća, no otvara i vrata rizika, napomenuo je Vujčić.

Osvrnuo se i na kriptovalute. Kazao je da i u Hrvatskoj ljudi ulažu u kriptovalute kao i bilo gdje drugdje jer je riječ o međunarodnoj platformi kojoj svatko može pristupiti sa svog mobitela i trgovati, dodavši da ljudi to rade, ali ne postoji statistika o tome.

HNB im, kaže, na to odgovara kako je sve to na njihov vlastiti rizik jer to nisu valute već špekulativna imovina.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je da Hrvatska sa Svjetskom bankom ima dugogodišnju suradnju na području različitih izravnih projekata, te da je do sada Svjetska banka u našu zemlju uložila u projekte vrijedne oko tri milijarde eura. Istaknuo je i dobru suradnju Svjetske banke s javnim, ali i privatnim sektorom.

"Naša zadnja reforma cestarskog sektora u Hrvatskoj rađena je u suradnji sa Svjetskom bankom. U ovom trenutku imamo i nekoliko projekata koji su izuzetno važni posebno u području zdravstva i socijale. Radimo na jednom dokumentu strategije srednjoročne suradnje i kojega ćemo dovršiti do kraja godine, koji definira sljedećih šest godina suradnje. U njemu smo istaknuli da želimo dodatnu pomoć i suradnju Svjetske banke po pitanju demografije i zapošljavanja mladih", kazao je Marić.

Izvršni direktor Svjetske banke Frank Heemskerk kazao je kako se na zasjedanju razgovaralo o velikim izazovima, kao što su financijske inovacije i upravljanje u rizicima.

"Možemo naučiti jedni od drugih, a to je najvažnija uloga Svjetske banke. Nama je jako važno znanje koje dobivamo od drugih zemalja i njihovih kompanija", kazao je Heemskerk.

Na upit novinara o reformama u Hrvatskoj, izvršni direktor MMF-a Anthony De Lannoy kazao je kako je zadovoljan, ali da se uvijek može razgovarati o brzini provođenja i o trenutku kada se one provode.

"Svi smo svjesni da za strukturne reforme treba vremena jer treba postići politički konsenzus o njima i dobiti potporu građana za njihovo provođenje. Mislim kako hrvatska Vlada radi jako dobar posao i da dobro napreduju. Oni rade vrlo naporno kako bi postigli najbolje od tih reformi", zaključio je De Lannoy.

Na zasjedanju Konstitutivne skupine, na čijem su čelu Nizozemska i Belgija, u subotu je stotinjak sudionika skupa razmatralo i aktualna pitanja novčane, financijske i razvojne politike koja zaokuplja članice, a zadiru u nadležnost i suradnju tih zemalja s dvjema najznačajnijim svjetskim financijskim institucijama.

U Konstitutivnoj skupini su, osim Nizozemske, Belgije i Hrvatske, još Armenija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Cipar, Crna Gora, Gruzija, Izrael, Luksemburg, Makedonija, Moldova, Rumunjska i Ukrajina.

Tagovi: Anthony De Lannoy, Međunarodni monetarni fond, Svjetska banka, Boris Vujčić, Zdravko Marić, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Usporavanje kineske ekonomije u trećem kvartalu
LOŠ PODATAK
Usporavanje kineske ekonomije u trećem kvartalu
PEKING - Kineski BDP u trećem tromjesečju porastao je 4,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je najsporiji rast u godinu dana i manji od 5,2 posto, koliko su očekivali analitičari u anketi Reutersa.
I Nijemce muče poskupljenja
INFLACIJA
I Nijemce muče poskupljenja
BERLIN - Cijene u Njemačkoj rastu kao nikad u posljednja tri desetljeća. Osjetno su skuplji grijanje, benzin i hrana. To ima veze s cijenom energenata i većom potražnjom koja se pojavila s popuštanjem pandemije.
Vrhunac inflacije u Hrvatskoj očekuje se u prvom kvartalu 2022.
OČEKIVANJA
Vrhunac inflacije u Hrvatskoj očekuje se u prvom kvartalu 2022.
ZAGREB – Inflacija je u rujnu u Hrvatskoj nastavila ubrzavati i potrošačke cijene su bile veće za 3,3 posto nego u istom mjesecu prošle godine.
Godišnja stopa inflacije u rujnu 3,3 posto, najviša od ožujka 2013.
INFLACIJA
Godišnja stopa inflacije u rujnu 3,3 posto, najviša od ožujka 2013.
ZAGREB - Potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu su porasle 3,3 posto na godišnjoj razini, što je najviša stopa rasta od ožujka 2013. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku objavljeni u petak.
Poljska najavljuje dodatnih 1,5 milijardi zlota pomoći građanima
POMOĆ
Poljska najavljuje dodatnih 1,5 milijardi zlota pomoći građanima
VARŠAVA - Poljska će osigurati dodatnih 1,5 milijardi zlota (328 milijuna eura) pomoći građanima kako bi se lakše nosili s višim računama za potrošnju energije, izjavio je u petak poljski ministar za klimu.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE