GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Članice EU moći će odstupati od fiskalnih pravila i 2022.

Članice EU moći će odstupati od fiskalnih pravila i 2022.
FISKALNA PRAVILA
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 03.03.2021 / 13:04
Autor: SEEbiz / H
BRUXELLES - Europska komisija objavila je u srijedu da bi odredba o odstupanju od fiskalnih pravila, koja je sada na snazi kako bi se zemljama članicama omogućilo da fiskalnim mjerama pomažu gospodarstvo u koronakrizi, trebala ostati na snazi i cijelu sljedeću godinu.

Postoji nada za gospodarstvo EU-a, ali trenutačno pandemija i dalje ugrožava egzistencije i gospodarstvo u širem smislu. Kako bismo to ublažili i promicali otporan i održiv oporavak, jasno poručujemo da bi se fiskalna potpora trebala nastaviti dok god je potrebna”, izjavio je izvšni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Na temelju trenutačnih pokazatelja, opća klauzula o odstupanju trebala bi ostati aktivna 2022. i deaktivirati se 2023.”, dodao je Dombrovskis.

Europska unija je u ožujku prošle godine aktvirala klauzulu o odstupanju od proračunskih pravila kako bi se vlade mogle boriti s ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa.

Pakt o stabilnosti i rastu osigurava fiskalnu disciplinu država članica, po kojem deficit proračuna opće države ne smije prelaziti tri posto BDP-a, a javni dug 60 posto BDP-a.

U samom Paktu o stabilnosti i rastu predviđena je mogućnost aktiviranja odredbe o odstupanju od pravila koja se inače primjenjuju, u slučajevima izvanrednih okolnosti kao što je ova s pandemijom koronavirusa koji uzrokuje bolest covid-19.

Prema dokumentu koji je u srijedu objavila Komisija, odluka o prestanku ili nastavku primjene te odredbe trebat će donijeti na temelju kvantitativnih kriterija. Ključni kriterij bit će razina ekonomske aktivnosti u EU-u i u europodručju u usporedbi s predkriznim razdobljem s kraja 2019. godine.

“Stoga, trenutačni preliminarni pokazatelji upućuju na nastavak primjene klauzule o odstupanju od pravila tijekom 2022. i na deaktiviranje te odredbe 2023.”, navodi Komisija u svom dokumentu.

Konačna odluka o tome bit će donesena u svibnju u konzultaciji s državama članicama.

U dokumentu Komisije navodi se da bi fiskalna politika trebala ostati fleksibilna i prilagoditi se razvoju situacije. Upozorava se da nije primjereno preuranjeno povlačiti fiskalnu potporu, koju bi trebalo zadržati ove i sljedeće godine. Komunikacijom se predviđa da bi se nakon smanjenja zdravstvenih rizika fiskalne mjere postupno trebale pretvoriti u mjere koje su više usmjerene na budućnost kojima se promiče otporan i održiv oporavak te da bi se fiskalnim politikama trebao uzeti u obzir učinak Mehanizma za oporavak i otpornost. Naposljetku, u fiskalnim politikama trebalo bi uzeti u obzir snagu oporavka i razmatranja o fiskalnoj održivosti.

U okviru Mehanizma, državama članicama na raspolaganje će se staviti 312,5 milijardi EUR bespovratnih sredstava i do 360 milijardi EUR u zajmovima za potporu provedbi reformi i ulaganja. Time će se osigurati znatan fiskalni poticaj i pomoći ublažiti rizik od razlika u europodručju i EU-u.

Nakon deaktivacije opće klauzule o odstupanju, situacije u pojedinim državama članicama i dalje će se uzimati u obzir. Ako se država članica ne vrati na razinu gospodarske aktivnosti prije krize, u potpunosti će se iskoristiti sve fleksibilnosti u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, posebno pri predlaganju smjernica za fiskalnu politiku, navodi Komisija.

Primjena Mehanizma za oporavak i otpornost također će imati važne posljedice za nacionalne fiskalne politike. Rashodi koji se financiraju bespovratnim sredstvima iz Mehanizma osigurat će znatan poticaj gospodarstvu u narednim godinama, bez povećanja nacionalnih deficita i duga. Potaknut će države članice i da poboljšaju fiskalne politike koje pogoduju rastu. Javna ulaganja koja se financiraju bespovratnim sredstvima Mehanizma trebala bi se nadodati na postojeće razine javih ulaganja.

Tagovi: fiskalna pravila, Europska unija
PROČITAJ I OVO
Deset najvećih svjetskih ekonomija prije pandemije i sada
RANGIRANJA
Deset najvećih svjetskih ekonomija prije pandemije i sada
NEW YORK - Pandemija covid-19 poljuljala je ljestvicu najvećih svjetskih ekonomija, gurnuvši mnoge zemlje u najgoru ekonomsku recesiju u novijoj povijesti.
Petrović: Ako dug bude rastao, ponoviće se 2014.
JASNA PORUKA
Petrović: Ako dug bude rastao, ponoviće se 2014.
BEOGRAD - Ako bi se zaduživanje Srbije nastavilo, u jednom trenutku bilo bi potrebno vršiti uštede i naglo smanjivati deficit, što bi „u ekstremnoj situaciji moglo da bude ponavljanje 2014. godine“, izjavio je predsednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović.
Stopa registrirane nezaposlenosti na kraju ožujka pala na 9,3%
TRŽIŠTE RADA
Stopa registrirane nezaposlenosti na kraju ožujka pala na 9,3%
ANALIZA - U skladu s očekivanjima i padom broja nezaposlenih osoba u ožujku, posljednja objava DZS-a o kretanju registrirane stope nezaposlenosti potvrdila je njen pad na mjesečnoj razini.
Nijemci ne troše, a to je ozbiljan ekonomski problem
ZASTOJ
Nijemci ne troše, a to je ozbiljan ekonomski problem
BERLIN - Praktično su već mjesecima u Njemačkoj trgovine zatvorene i Nijemcima ne preostaje ništa drugo nego da - ne kupuju ništa. No stručnjaci upozoravaju: upravo je potrošnja "izvukla" Njemačku u krizi 2008.
U ožujku 11.302 zaposlenih više nego u veljači
TRŽIŠTE RADA
U ožujku 11.302 zaposlenih više nego u veljači
ZAGREB - Krajem ožujka u Hrvatskoj je bilo milijun i 518 tisuća zaposlenih, što je 0,8 posto ili 11.302 više nego u veljači i 1,5 posto manje nego u ožujku lani, dok je stopa registrirane nezaposlenosti od 9,3 posto na mjesečnoj razini pala za 0,4 postotna bod, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE