Čadež: Region spreman da postane deo jedinstvenog EU tržišta |
Objavljeno: 07.06.2023 / 08:10 |
Autor: SEEbiz |
PRIĐTINA - Za kompanije sa Zapadnog Balkana je važno da nastave da sarađuju, rade na zajedničkim projektima i zajedno nastupaju na trećim tržištima, istakao je danas predsednik Privredne komore Srbije Marko Čadež i poručio da su ekonomije Zapadnog Balkana ispunile najvažnije standarde poslovanja i da su spremne da postanu deo jedinstvenog evropskog tržišta. |
Čadež je na završnoj konferenciji projekta „EU podrška КIF ZB6“ u Prištini, u organizaciji Кomorskog investicionog foruma Zapadnog Balkana (КIF ZB6), pozvao Evropsku uniju da omogući građanima i privredama regiona da uživaju četiri osnovne slobode na kojima počiva EU - slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala, ocenivši da taj proces može da bude završen za manje od dve godine. "Ovo nije region problema i nesreća. Ovaj region ima potencijale koji ni jedan drugi nema u Evropi. Evropa danas iz Кine uvozi 90 odsto svih retkih metala koji su im potrebni za zelenu industriju, solarne tehnologije, baterije, električna vozila, kako bi bila prva među globalnim igračima, a ovde u regionu imamo rudnike koji funkcionišu i prerađivače koji to mogu da rade. Imamo nikal, kobalt, litijum, kalcit...“ ukazao je Čadež. Podsetio je da je od osnivanja КIF-a bilo podozrenja, kako u regionu tako i u međunarodnoj zajednici, i poručio da privrednici žele da stvaraju budućnost zasnovanu na zajedničkim interesima, a ne razlikama. „Naše težište u budućnosti jeste da što pre ubedimo EU i zemlje članice da ovaj region mora biti deo jedinstvenog tržišta i da mora uživati četiri slobode“, istakao je Čadež. Ocenio je da je za privrednike regiona od presudnog značaja mogućnost poslovanja pod istim uslovima kao što imaju njihove kolege u bilo kom evropskom gradu, a kako bi kao region bili konkurentni i razvijali ekonomije do zvaničnog ulaska u Evropsku uniju. Predsednik PКS je istakao da će projekat „EU podrška КIF ZB6“, u kojem su učestvovale sve privredne komore, članice Кomorskog investicionog foruma, biti nastavljen od 1. januara naredne godine. „Sada razrađujemo projekat koji počinje od 1. januara sledeće godine. Nastavljamo sve naše aktivnosti koje finansiramo sami, svi zajedno, sve komore“, rekao je Čadež. Govoreći o rezultatima projekta, koji je finansirala Evropska unija sa više od 2,8 miliona evra, Čadež je naveo da je više od 6.000 kompanija iz šest ekonomija Zapadnog Balkana prošlo neku vrstu obuka, edukacija i seminara. "Te kompanije su danas uspešne i mogu slobodno da plasiraju svoje proizvode na tržištima EU i svetu", dodao je on. Projekat "EU podrška КIF ZB6" počeo je 19. decembra 2019. a biće završen 30. juna 2023. godine. |
|
Tagovi: Tomislav Čadež, Privredna komora Srbija |
PROČITAJ I OVO | ||
.Njemačkoj zbog električnih automobila ozbiljan trgovinski sukob s Kinom |
BERLIN - Europska unija namjerava preispitati kineski izvoz elektroautomobila. To bi moglo dovesti do trgovinskog sukoba s Kinom, strahuje osobito njemačka autoindustrija. Koje bi posljedice to imalo? |
Nagel: Inflacija je još uvijek previsoka |
BERLIN - Predsjednik njemačke središnje banke Joachim Nagel nije želio reći je li referentna kamatna stopa u eurozoni dosegla vrhunac nakon desetog povećanja. Ipak, navodi da je stopa inflacije još uvijek previsoka i da ju je najvažnije smanjiti. |
Peti uzastopni mjesec realnog rasta prosječnih neto plaća |
ANALIZA - Prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u srpnju je na godišnjoj razini nastavljen realan rast prosječnih mjesečnih isplaćenih bruto i neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama. |
Inflacija u Britaniji iznenađujuće pala na najnižoj razini u 18 mjeseci |
LONDON - Godišnja stopa inflacije u Velikoj Britaniji dosegla je u kolovozu najnižu razinu u 18 mjeseci, objavio je danas britanski Ured za nacionalnu statistiku. Inflacija je iznosila 6,7 posto, dok je u srpnju iznosila 6,8 posto. Prema analitičarima, ovo bi moglo biti posljednje povećanje kamata Banke Engleske u nizu. |
Bruto inozemni dug na kraju svibnja 57,8 mlrd. eura |
ANALIZA - Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug iznosio je na kraju svibnja 57,8 mlrd. eura što je smanjenje za 0,7% ili 0,4 mlrd. eura na mjesečnoj razini odnosno povećanje za 7 mlrd. eura na godišnjoj razini (+13,8%) te 8,6 mlrd. eura ili 17,4% u odnosu na kraj 2022. |