Bruto međunarodne pričuve na kraju travnja 20,7 mlrd kuna

Uz smanjenje za 3,9 mlrd. kuna (-2,1%) u odnosu na ožujak, ukupna aktiva središnje banke na godišnjoj je razini bila viša za 48,6 mlrd. kuna (+36,4%). Istovremeno, inozemna aktiva središnje banke, koja predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva, a u ukupnoj aktivi krajem travnja činila je udio od 87%, također je zabilježila mjesečni pad na 158,4 mlrd. kuna (-2%) te godišnji rast za 28,2%. Pri tome je najveći generator rasta na godišnjoj razini došao od komponenata Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama te Oročeni depoziti u stranim bankama.

Bruto međunarodne pričuve izražene u eurima krajem travnja iznosile su 20,7 mlrd. eura što predstavlja smanjenje za 1,9% u odnosu na ožujak te povećanje za 29,6% na godišnjoj razini. Prema navodima iz središnje banke smanjenje pričuva uglavnom je bilo rezultat niže razine ugovorenih repo poslova i prodaje deviza bankama. U odnosu na kraj prethodne godine bruto međunarodne pričuve porasle su za 1,8 mlrd. eura ili 9,4%. Posljednji tjedni podaci središnje banke za 21. svibanj ukazuju na povratak međunarodnih pričuva na razinu ponovo iznad 21 mlrd. eura, na 21,012 mlrd. eura.

Kako inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva, promjenama su pridonijela i tečajna kretanja (kuna je u odnosu na euro na kraju travnja oslabila 0,1% u odnosu na ožujak dok je u odnosu na travanj 2020. oslabila 0,4%).

Dosljednost središnje banke u politici zadržavanja stabilnog tečaja ostaje neupitna te u slučaju pritisaka na kunu u bilo kojem smjeru možemo očekivati nove aktivnosti HNB-a na deviznom tržištu kroz prodaju/kupnju deviza što bi posljedično utjecalo i na kretanje međunarodnih pričuva.