S druge strane, iako u ukupnoj aktivi HNB-a sudjeluje s najvećim udjelom, inozemna aktiva (koja je kunska protuvrijednost međunarodnih pričuva) zabilježila je negativna kretanja za razliku od ukupne aktive od početka godine. Uz pad udjela u ukupnoj aktivi (s 85,3% u rujnu na 85,2% u listopadu), spomenuti udio ino aktive u ukupnoj aktivi i dalje je jedan od najniže zabilježenih od 1999 godine.Pri tome je na mjesečnoj razini zabilježen pad od 1,1 mlrd. kuna (0,8%) dok je godišnja promjena zabilježila pad od 15,6 mlrd. kuna odnosno 10,0%, nakon čega je inozemna aktiva zabilježila iznos od 139,9 mlrd. kuna.
Bruto međunarodne pričuve izražene u eurima krajem listopada iznosile su 18,2 mlrd. eura što predstavlja pad od 153 mil. eura odnosno 0,8% u odnosu na rujan. Promotrimo li promjenu u odnosu na prošlogodišnji listopad, zabilježen je pad od 2,5 mlrd. eura odnosno 12,1%, dok je u odnosu na kraj prošle godine pad iznosio 400 mil. eura ili 2,2%.
Od kategorija koje čine značajniji udio u međunarodnim pričuvama, kategorija valute i depoziti u devizama u vrijednosti od 5,9 mlrd. eura činila je 32,7% ukupnih međunarodnih pričuva, a u odnosu na kraj prošle godine zabilježila je rast od 24,6%. Nominalno najveća kategorija unutar međunarodnih pričuva bili su plasmani u vrijednosne papire (obveznice i zadužnice), čija je ukupna vrijednost krajem listopada iznosila 11,9 mlrd. eura što čini ukupno 65,3% međunarodnih pričuva. Dok je na mjesečnoj razini zabilježena stagnacija, u odnosu na kraj prošle godine pad kod ove kategorije iznosio je 11,6%.
Posljedica je to HNB-ovih operacija finih prilagodbi, kojima je započeo kvantitativno popuštanje (QE) pri čemu je otkupljeno vrijednosnih papira RH nominalnog iznosa 17,9 mlrd. kuna. Dodatno, povećana su i potraživanja od kreditnih institucija po osnovi kredita uz financijsko osiguranje (strukturne i redovite operacije HNB-a). Kao što je spomenuto, obzirom da inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva, promjenama su pridonijela i tečajna kretanja (kuna je u odnosu na euro na kraju listopada oslabila 0,3% u odnosu na rujan dok je u odnosu na kraj prošle godine oslabila 1,7%).
Spustivši se na 18,2 mlrd. eura, bruto međunarodne pričuve nisu se znatnije promijenile tijekom listopada. Naime, posljednji tjedni podaci središnje banke za 27. studeni ukazuju na rast međunarodnih pričuva na 18,672 mlrd. eura čime je premašen iznos od 18,560 mlrd. eura zabilježen krajem prosinca 2019.
Ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II početkom srpnja ove godine zasigurno pozitivno utječe na stabilnost tečaja EUR/HRK kao i potpora ESB-a kroz dogovoreni valutni swap koji je u međuvremenu produljen do 30. lipnja 2021., a koji zasigurno dodatno pridonosi stabilnosti EUR/HRK. U godini pred nama očekujemo nastavak rasta bruto međunarodnih pričuva. Pri tome dosljednost središnje banke u politici zadržavanja stabilnog tečaja ostaje neupitna te u slučaju pritisaka na kunu u bilo kojem smjeru možemo očekivati nove aktivnosti HNB-a na deviznom tržištu kroz prodaju/kupnju deviza što bi posljedično utjecalo i na kretanje međunarodnih pričuva.
