GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Bruto međunarodne pričuve na kraju lipnja 25,2 mlrd eura

Bruto međunarodne pričuve na kraju lipnja 25,2 mlrd eura
REZERVE
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 04.08.2022 / 08:25
Autor: RBA analize
ANALIZA - Ukupna aktiva središnje banke je, prema podacima HNB-a, na kraju lipnja iznosila 223,9 mlrd. kuna.

Uz povećanje za 6,5 mlrd. kuna (+3%) u odnosu na svibanj, ukupna aktiva središnje banke u odnosu na lipanj 2021. godine bila je viša za 32,8 mlrd. kuna (+17,2%).

U odnosu na kraj 2021. ukupna aktiva središnje banke veća je za 0,8%. Pri tome je najveća sastavnica aktive središnje banke, inozemna aktiva (s udjelom u ukupnoj aktivi od 91,1%) na kraju lipnja bila na razini od gotovo 204 mlrd. kuna, što je povećanje za 3,4% u odnosu na mjesec ranije odnosno 21,8% više na godišnjoj razini. U odnosu na kraj 2021., inozemna aktiva viša je za 3,5 mlrd. kuna (+1,7%). Najveći generator rasta inozemne aktive na godišnjoj razini su komponente Efektiva i depoziti po viđenju u stranim bankama i Plasmani u vrijednosne papire u devizama, dok su Oročeni depoziti u stranim bankama zabilježili smanjenje za 3,6 mlrd kuna ili 9,8%. Prema navodima iz središnje banke, priljev sredstava EU-a povučenih u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost na devizni račun države kod HNB-a snažno je povećao neto inozemnu aktivu HNB-a.

Inozemna aktiva predstavlja kunsku protuvrijednost međunarodnih pričuva, koje su krajem lipnja zabilježile povećanje za 393 mil. eura ili 1,6% u odnosu na svibanj te su na kraju mjeseca iznosile 25,2 mlrd. eura. U odnosu na isti mjesec prethodne godine bruto međunarodne pričuve porasle su za 3,7 mlrd. eura ili 17,2%.

Obzirom da, prema valutnoj strukturi najveći udio u pričuvama čine ulaganja u eurima (85,9% na kraju prvog polugodišta 2022.), a slijede ih ulaganja u američkim dolarima (12,4%) i posebnim pravima vučenja, na kunski izraz međunarodnih pričuva u bilanci HNB-a (inozemna aktiva) utječu i tečajna kretanja navedenih valuta. U promatranom razdoblju kuna je ojačala za 0,2% u odnosu na euro na mjesečnoj te oslabila 0,4% na godišnjoj razini.
Prema posljednjim tjednim podacima središnje banke na dan 22. srpnja, bruto međunarodne pričuve blago su porasle u odnosu na kraj lipnja te su iznosile 25,9 mlrd. eura.

Ulaskom u euro područje Hrvatska će izgubiti neovisnost u vođenju monetarne politike odnosno HNB će postati dio Eurosustava, koji čine Europska središnja banka i nacionalne središnje banke svih država europodručja. Međutim, upravljanje međunarodnim pričuvama Republike Hrvatske ostaje u nadležnosti HNB-a, manji dio kojih će ulaskom u euro područje prenijeti u Europsku središnju banku. Prema našoj procjeni, uz kapitalni ključ Hrvatske od 0,6596%, iznos koji HNB treba uplatiti iznosi gotovo 330. mil eura. Od navedenog iznosa 15% se uplaćuje u zlatu, a ostatak u nekoj drugoj valuti (USD, YEN itd).

Statistički gledano međunarodne devizne pričuve ulaskom u euro područje zamjetno će se smanjiti, prema našoj procjeni za više od 85%. Naime, uz zlato, rezervnu poziciju kod MMF-a i SPV ulaskom u euro područje u međunarodne pričuve tretiraju se samo one pričuve denominarne u valuti koja nije euro i potraživanja prema rezidentima država koje nisu članice Europske monetarne unije.

Prema informacijama HNB-a, 85% pričuva denominirano je u eurima. Navedeni omjer značajnije ne odstupa od smanjenja zabilježenih kod novijih članica EMU-a iako su prve članice euro područja imale smanjenje međunarodnih pričuva za oko 30% (dakle u strukturi tadašnjih međunarodnih rezervi imale su svega 30% rezervi denominirane u valutama onih članica koje će prihvatiti euro ili u vrijednosnicama čiji su izdavatelji bili rezidenti novoosnovanog euro područja). HNB će prenijeti i dio međunarodnih pričuva u Europsku središnju banku. Ključ za prijenos pričuva je isti kao i za kapital pa se eurska protuvrijednost pričuva koje se mora transferirati uplaćuje 15% u zlatu, a 85% u nekoj stranoj valuti (USD,YEN...).

Prema našoj procijeni s punopravnim članstvom u euro području potrebno je uplatiti (u 3 obroka) i preostali dio upisanog kapitala ESB-a u vrijednosti 68,7 mil. eura.

Tagovi: međunarodne pričuve, devizne rezerve, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
Manpower: U prvom polugodištu većina tvrtki podigla plaće
PLAĆE
Manpower: U prvom polugodištu većina tvrtki podigla plaće
ZAGREB - Istraživanje trendova o plaćama i dodatnim naknadama na hrvatskom tržištu, koje je provela tvrtka Manpower, pokazalo je da je većina poslodavaca, 60,5 posto ispitanih, unatoč krizi povećala plaće i naknade u prvom polugodištu, no i da dodatno ne motiviraju zaposlenike transformativnim edukacijama i obukama.
Skroman rast europske ekonomije u drugom kvartalu
MLITAVO
Skroman rast europske ekonomije u drugom kvartalu
LUXEMBOURG - Europsko gospodarstvo skromno je poraslo i u drugom tromjesečju, izvijestio je u srijedu europski statistički ured, blago snizivši procjene rasta u eurozoni.
Srbija: Inflaciju od 12,8 posto potaknule cijene hrane i energenata
POSLJEDICE
Srbija: Inflaciju od 12,8 posto potaknule cijene hrane i energenata
BEOGRAD - Inflacija u Srbiji u srpnju je bila na razini od 12,8 posto, od čega je više od dvije trećine rasta posljedica utjecaja cijena hrane i energenata, priopćila je u srijedu Narodna banka Srbije (NBS).
Inflacija u Britaniji premašila 10 posto
RAST
Inflacija u Britaniji premašila 10 posto
LONDON - Rast potrošačkih cijena u Velikoj Britaniji snažno je ubrzao u srpnju, dosegnuvši najvišu razinu od veljače 1982. godine i dodatno pojačavši pritisak na kućanstva, pokazali su službeni podaci objavljeni u srijedu.
Inflacija u Hrvatskoj dosegnula rekordnih 12,3 posto
CIJENE
Inflacija u Hrvatskoj dosegnula rekordnih 12,3 posto
ZAGREB – Potrošačke cijene u Hrvatskoj porasle su u srpnju 12,3 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije od kada Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena goriva i hrane.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE