U odnosu na kraj 2020. bruto inozemni dug porastao je 3,3 mlrd. eura odnosno 8,3% t eje krajem prvog tromjesečja dosegnuo 43,4 mlrd eura.
U relativnom izrazu, omjer bruto inozemnog duga u odnosu na BDP- poraslo je na 88,1% na kraju ožujka što je za 6,9pb više nego krajem 2020.
Rast bruto inozemnog duga u odnosu na kraj 2020. rezultat je povećanja duga svih domaćih sektora. Pri tome je najznačajniji porast zabilježen kod duga opće države za 1,9 mlrd eura kao rezultat izdanja 2 mlrd eura eurobveznica početkom ožujka na europskom tržištu kapitala kao i, prema navodima iz središnje banke, zbog zaduživanja putem SURE-a te kod IBRD-a, kao i transakcija na sekundarnom tržištu. Krajem ožujka inozemni dug opće države iznosio je 15,8 mlrd. eura.
Nadalje, rast duga središnje banke za 0,8 mlrd eura isključivo je rezultat porasta obujma repo poslova. Kreditne su institucije također povećale svoj dug za 386 mil. eura (+9,3%) koji je krajem ožujka iznosio 4,5 mlrd eura. Inozemni dug ostalih domaćih sektora, uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima porastao je za 0,3 mlrd. eura što se poglavito odnosi na privatna nefinancijska poduzeća čije je bruto inozemni dug krajem prvog tromjesečja bio na razini 9,8 mlrd eura (+1,6% u odnosu na kraj 2020.).
Na razini cijele 2021. očekivani gospodarski oporavak, na što upućuju i visokofrekventno pokazatelji za drugo tromjesečje, trebao bi doprinijeti i ponovnom smanjenju udjela bruto inozemnog duga u BDP-a, dok u apsolutnom izrazu očekujemo nastavak rasta bruto inozemnog duga upravo zbog ponovnog ubrzavanja gospodarske aktivnosti i novih zaduživanja na inozemnim tržištima, kako privatnog tako i javnog sektora.