Prema posljednjim podacima HNB-a, uz mjesečno povećanje za 482 mil. eura ili 1,1%, krajem siječnja stanje bruto inozemnog duga iznosilo je 45,1 mlrd. eura. U odnosu na siječanj 2021. bruto inozemni dug porastao je za 3,8 mlrd. eura ili 9,2%. Posljedica je to povećanja duga središnje banke čiji je bruto inozemni dug zbog rasta posebnih prava vučenja kod MMF-a i repo poslova porastao na godišnjoj osnovi za 2,8 mlrd. kuna te povećanja ino duga opće države za 878 mil. eura ili 5,9%.
S druge strane u usporedbi s krajem prosinca 2021. ostali domaći sektor (poduzeća), uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima smanjili su svoje bruto inozemne obveze za 420 mil. eura, a kreditne institucije za 345 mil. eura. Prema podacima iz središnje banke, stanje bruto inozemnog duga na kraju veljače 2022. iznosilo je 46,0 mlrd. eura, što je za 1,4 mlrd. eura više nego na kraju 2021. godine
Promatramo prema udjelima, i dalje najviši udio u ukupnom dugu čine inozemne bruto obveze opće države s 35,2% dok se udio bruto inozemnih obveza ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene) nastavio smanjivati te je krajem siječnja 2022. iznosio 26,3%. Od ukupnih bruto inozemnih obveza na privatni dug krajem siječnja odnosilo se 54,2% ili 24,4 mlrd. eura i on je bio 137 mil. ili 0,6% niži u odnosu na kraj 2021. S druge strane bruto inozemni dug javnog sektora s 23 mlrd. eura obveza prema inozemnim vjerovnicima bio je za 2,7 mlrd. eura viši u odnosu na kraj 2021. (+13,4%).
U ovoj godini, nastavak (skromnog) gospodarskog rasta pozitivno će utjecati na relativni pokazatelj bruto inozemnog zaduženja Republike Hrvatske, pa će se unatoč apsolutnom porastu stanja bruto inozemnog duga njegov udio u BDP-u nastaviti smanjivati.
