GDPR Cookie Consent by Free Privacy Policy

Bruto inozemni dug 41,1 milijardu eura

Bruto inozemni dug 41,1 milijardu eura
ZADUŽENOST
SEEbiz.eu - regionalni poslovni portal
Objavljeno: 21.11.2020 / 09:09
Autor: RBA analize
ANALIZA - Prema posljednjim podacima HNB-a, krajem srpnja bruto inozemni dug iznosio je 41,1 mlrd. eura što je za 214,0 mil. eura (0,5%) više u odnosu na kraj 2019. godine.

Promatrajući prema komponentama, krajem srpnja bruto inozemni dug sektora opće države s udjelom od 33,1% u ukupnom ino dugu iznosio je 13,3 mlrd. eura (711,8 mil. eura ili 5,5% više u odnosu na kraj 2019.). Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora (koji se odnosi na dugove svih financijskih institucija osim monetarnih financijskih institucija, privatnih i javnih nefinancijskih društava, neprofitnih institucija koje služe kućanstvima te kućanstava, uključujući poslodavce i samozaposlene) u srpnju je u odnosu na lipanj blago povećan (7,6 mil. eura). dok je u odnosu na kraj 2019. i dalje na nižim razinama (-919,9 mil. eura ili -5,5%).


S udjelom u ukupnom bruto inozemnom dugu od 38%, bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem srpnja bio je na razini od 15,8 mlrd. eura. Bruto inozemni dug financijskog sektora tj. domaćih banaka koji je krajem srpnja iznosio 3,69 mlrd. eura spustio se u odnosu na kraj 2019. za 245,6 mil. eura odnosno 6,2%. Pri tome je udio bruto inozemnog duga financijskog sektora u ukupnom bruto inozemnom dugu iznosio 9,0%.

Uz blago povećanje u apsolutnom iznosu, snažan pad gospodarske aktivnosti podignuo je relativni pokazatelj vanjske zaduženosti do razine od gotovo 80% BDP-a na kraju prve polovice 2020. Posljedica je to u najvećem dijelu rasta zaduživanja središnje države, odnosno prema navodima iz središnje banke, rezultat je transakcija na sekundarnom tržištu, pri čemu su strani institucionalni ulagači otkupili dio državnih obveznica od domaćih vjerovnika.

S druge strane, središnja banka i ostali domaći sektori (poduzeća) poboljšali su svoje inozemne pozicije poboljšanjem na stavkama kredita. Očekujemo da će bruto inozemni dug do kraja godine preskočiti 85% BDP-a na što će najviše utjecati pad gospodarstva. Tako je, uz pogoršanja na računima platne bilance te rast ino duga zaustavljen dugoročni trend smanjivanja vanjskih neravnoteža Hrvatske. U tom kontekstu pojačavaju se rizici za vanjsku poziciju što otvara pitanje stabilnosti i zadržavanja kreditnog rejtinga u investicijskom razredu. Očekujemo da će Hrvatska, podržana i nastavkom ekspanzivnih monetarnih politika vodećih središnjih banaka nastavati podmirivati svoje inozemne obveze uz povoljne uvjete financiranja.

S početkom oporavka u godini pred nama i poboljšanjem odnosa s inozemstvom očekujemo i smanjenje bruto inozemnog duga u apsolutnom i relativnom izrazu.

Tagovi: bruto inozemni dug, inozemni dug, vanjski dug, Hrvatska narodna banka
PROČITAJ I OVO
NBS: Srbija dostigla pretkrizni nivo već u prvom kvartalu
USPESI
NBS: Srbija dostigla pretkrizni nivo već u prvom kvartalu
BEOGRAD – Referentna kamatna stopa Narodne banke Srbije ostaje 1,0 posto, odlučeno je danas na sednici Izvršnog odbora NBS, na kojoj je istaknuto da je Srbija već u prvom kvartalu 2021. dostigla nivo ekonomske aktivnosti pre izbijanja pandemije Covid-19.
CEIZ indeks: BDP u prvom kvartalu pao 3,7%
SIGNALI
CEIZ indeks: BDP u prvom kvartalu pao 3,7%
ZAGREB - Kretanje CEIZ indeksa sugerira nastavak postupnog oporavka gospodarstva, a u prvom tromjesečju 2021. hrvatsko gospodarstvo će porasti za 3,3 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, dok će na godišnjoj razini u prvom kvartalu ipak biti zabilježen pad od 3,7 posto, procjene su Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ).
BiH će umjesto planiranih 750 milijuna od MMF-a dobiti 150 milijuna eura
MMF
BiH će umjesto planiranih 750 milijuna od MMF-a dobiti 150 milijuna eura

SARAJEVO - Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrit će Bosni i Hercegovini zajam u iznosu od 150 milijuna eura iako su zbog političkih blokada u toj zemlji propali pregovori o znatno ambicioznijem programu financijske potpore koji bi se realizirao uz uvjet provedbe reformi.

Opet nitko ne želi biti predsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku
BEZ INTERESA
Opet nitko ne želi biti predsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku
ZAGREB - Ni na treći Javni poziv za izbor predsjednika Povjerenstva za fiskalnu politiku, stalnog i neovisnog tijela s nizom odgovornih zadaća, nije se javio nitko.
Inozemne doznake u 2020. nadmašile razvojnu pomoć
DOZNAKE
Inozemne doznake u 2020. nadmašile razvojnu pomoć
WASHINGTON - Inozemne doznake u svijetu tek su blago pale u 2020. godini unatoč pandemiji koronavirusa, pruživši oslonac milijunima ljudi u zemljama s niskim i srednjim prihodima, izvijestila je Svjetska banka.
@ 2020 SEEbiz. All Rights Reserved.
CLOSE